Šef Bijele kuće je rekao da će sporazum SAD omogućiti „trajnu kontrolu nad bezbjednošću i svim drugim potrebama”.

Danska premijerka izjavila je da dogovor „jača bezbjednost na Arktiku i u sjevernoatlantskom području”, ali nije govorila o konkretnim detaljima sporazuma koje je Tramp naveo u objavi na društvenim mrežama, prenose agencije.

Tramp je u objavi na mreži Truth Social naveo da sporazum „neće ništa koštati Sjedinjene Države” i da će Vašingtonu omogućiti da „učini ono što je neophodno” kako bi „obezbijedio i odbranio bezbjednost Grenlanda”.

Prema njegovim riječima, sporazum predviđa da nijedan protivnik SAD ubuduće neće moći da uspostavi bazu, vojno prisustvo ili realizuje osjetljive investicije na Grenlandu bez izričitog pisanog odobrenja Vašingtona.

Američki predsjednik je rekao da će SAD odmah započeti proces razvoja značajnog vojnog prisustva na odgovarajućim lokacijama na Grenlandu i da će u tom procesu sarađivati sa stanovnicima tog arktičkog područja.

„Veoma smo počastvovani i ponosni na ono što se upravo dogodilo, a sve ono što je danas dogovoreno biće od velikog značaja za američki narod. Odmah ćemo započeti proces uspostavljanja značajnog vojnog prisustva u odgovarajućem dijelu Grenlanda, a takvih dijelova ima mnogo. Sarađivaćemo sa narodom Grenlanda na tom razvoju i izgradnji. Ovo rješenje je odlično za Sjedinjene Američke Države, Dansku, Grenland i sve naše saveznike”, poručio je Tramp.

Istakao je strateški značaj Grenlanda i rekao da su američki predsjednici više od jednog vijeka bili svjesni njegove važnosti, ali da, kako tvrdi, nijedan prije njega nije uspio da trajno riješi to pitanje.

„Ovo je ostvarenje sna za Sjedinjene Američke Države – sna koji je veoma važan, istorijski i poseban… Radujemo se saradnji sa divnim narodom Danske i Grenlanda na izgradnji veličanstvene budućnosti vezane za ovu veliku i strateški izuzetno važnu teritoriju”, zaključio je američki predsjednik.

Potpisivanje sporazuma sljedeće nedjelje na Generalnoj skupštini UN

Danska premijerka Mete Frederiksen potvrdila je da će sporazum biti potpisan sljedeće nedjelje na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Rekla je da sporazum „jača našu zajedničku bezbjednost na Arktiku i u sjevernoatlantskom području”, dok „istovremeno priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine i pravo naroda Grenlanda na samoopredjeljenje”.

„Sporazum uvažava suverenitet i teritorijalni integritet”

Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen je u objavi na Fejsbuku rekao da mu je drago, „u ime Grenlanda”, što se približava zaključivanje sporazuma, „koji koristi” ne samo kolektivnoj bezbjednosti, već i daljem razvoju zemlje.

„Sporazum uvažava suverenitet i teritorijalni integritet našeg kraljevstva i pravo naroda Grenlanda na samoopredjeljenje”, dodao je Nilsen.

Dodala je da sporazum tek treba da odobre zakonodavci i da će „morati da prođe neophodne parlamentarne procedure kako bi stupio na snagu”.

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen je u saopštenju rekao da bi „sljedeća nedjelja mogla biti dobra nedjelja – za Grenland, Dansku i Sjedinjene Države”.

„Nadamo se da će period neizvjesnosti ustupiti mjesto obavezujućem sporazumu koji jača bezbjednost na Arktiku i u sjevernom Atlantiku, a time i našu zajedničku bezbjednost u okviru NATO-a i Evrope – uz poštovanje ’crvenih linija’ (danskog) kraljevstva”, rekao je Loke Rasmunsen.

Šta dogovor predviđa

Tekst sporazuma nije objavljen. Bi-Bi-Si je kontaktirao Ambasadu Danske i Bijelu kuću. Međutim, neimenovani zvaničnik američkog Stejt departmenta iznio je osnovne odredbe dogovora, bez navođenja konkretnih detalja.

Među dogovorenim odredbama je i ona prema kojoj sporazum ne bi prestao da važi čak i ako bi Grenland u budućnosti postao nezavisna država.

Zvaničnik je dodao da, prema sporazumu, SAD imaju jednostrano pravo da grade dodatne vojne objekte, bez potrebe za odobrenjem Grenlanda ili Danske. Sporazum uključuje „trajna prava pristupa, baziranja i preleta”, rekao je zvaničnik.

Takođe, zabranjuje državama koje nisu članice NATO-a da grade baze na Grenlandu i „zabranjuje protivnicima da ulažu na Grenlandu na način koji bi mogao da ugrozi Sjedinjene Države”.

Zvaničnik je dodao da je, prema dosadašnjem stanju, protivnicima bilo omogućeno da investiraju u „osjetljive sektore” Grenlanda bez kontrole investicija.

Posebno je pomenuo Rusiju i Kinu, navodeći da ih sporazum sprečava da raspoređuju trupe ili investiraju u „osjetljive sektore”.

Pošto zvanični tekst nije objavljen, nije jasno po čemu se tačno ovaj sporazum razlikuje od sporazuma sa Danskom iz 1951. godine, prema kojem SAD mogu da pošalju onoliko vojnika na Grenland koliko žele.

SAD već imaju više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u bazi Pitufik na sjeverozapadnom dijelu te teritorije. Tramp tvrdi da je Grenland od ključnog značaja za njegov plan izgradnje odbrambenog sistema „Zlatna kupola”, čiji je cilj zaštita SAD od raketnih napada Rusije i Kine, kao i da bi evropski saveznici mogli da sarađuju u tom poduhvatu.

Ostrvo ima ogromne i uglavnom neiskorišćene rezerve rijetkih zemnih minerala, od kojih su mnogi od ključnog značaja za tehnologije poput mobilnih telefona i električnih vozila.

Tramp je mjesecima pokušavao da kupi ili anektira dansku teritoriju bogatu mineralima, tvrdeći da je ona ranjiva na djelovanje protivnika, uključujući Rusiju i Kinu. Čak je prijetio vojnom akcijom na Grenlandu, što je izazvalo oštre reakcije u Danskoj i drugim zemljama NATO-a.