Video
Taj se procenat, kako su pojasnili iz Agencije, odnosi se na osobe čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
“Prag rizika od siromaštva, postavljen na 60 odsto medijane nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka, iznosio je na godišnjem nivou 2.261 euro zana iznosio 4.748 eura”, kazala je načelnica Odsjeka statistike uslova života i socijalnih usluga Milena Vukotić.
Kako je dodala, posmatrano prema starosti, osobe mlađe od 18 godina najviše su bile izložene riziku od siromaštva (33,7 odsto), kao i osobe starosti od 18 do 24 godine (30,5 odsto). S druge strane, najnižu stopu rizika od siromaštva imale su osobe starosti 65 i više godina (15,1 odsto).
“Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, u 2019. godini, pokazuje da isključivanje socijalnih transfera iz dohotka utiče na povećanje procenta osoba koje su u riziku od siromaštva sa osnovnih 24,5 odsto na stopu od 29,5 odsto. Ako se iz dohotka isključe i socijalni transferi i penzije, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 42,9 odsto”, navela je Vukotić.
Kada je u pitanju tip domaćinstva, u domaćinstvima bez izdržavane djece stopa rizika od siromaštva u 2019. godini iznosila je 13,9 odsto, dok je 29,6 odsto domaćinstava sa izdržavanom djecom bilo više izloženo riziku od siromaštva.
Dodatno, stopa izrazite materijalne deprivacije, koja ukazuje na procenat lica koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje četiri od devet stavki materijalne deprivacije, u 2019. godini iznosila je 12,0 odsto.
“Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intezitetom rada, u 2019. godini iznosila je 30,5 odsto i u odnosu na 2018. godinu, bilježi pad za 0,9 procentnih poena”, rekla je Vukotić.
Istraživanje je obuhvatilo i takozvani “gini koeficijent”, koji je pokazatelj nejednakosti dohotka na skali od 0 – 100 gdje je 0 potpuna jednakost a 100 potpuna nejednakost. Gini koeficjent je za Crnu Goru u 2019. godini iznosio 34,1.
“Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni odnos (S80/S20) kao odnos 20 odsto stanovništva sa najvećim dohotkom i 20 odsto stanovništva sa najnižim dohotkom, u 2019. godini iznosio je 6,7”, dodala je Vukotić.
33,7 odsto maloljetnika u riziku od siromaštva
Podaci iz Ankete pokazuju i da se 33,7 odsto djece starosti od 0 do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva. U odnosu na 2018. godinu, ova stopa je zabilježila rast od 1.3 procentna poena. Taj procenat, pokazalo je istraživanje, u bliskom je suodnosu sa nivoom obrazovanja roditelja – Tako je čak 84,5 odsto djece, čiji roditelji imaju osnovno i niže obrazovanje, bilo u riziku od siromaštva.
“Kako se povećava obrazovni nivo roditelja, tako se smanjuje procenat djece koja su u riziku od siromaštva, opadajući na 32,8 odsto kada su u pitanju djeca roditelja s obrazovanjem do nivoa srednjeg obrazovanja. Stopa dodatno opada na 12,4 procenta kada su u pitanju djeca roditelja sa stečenim višim i visokim nivoom obrazovanja”, kazala je viša saradnica u MONSTATu mr Dunja Đokić.
Kada je stopa materijalne deprivacije djece posrijedi, ona je u 2019. godini iznosila 35 procenata.
“To znači što znači da je 35 odsto djece živjelo u domaćinstvima koja nisu mogla da priušte najmanje 3 od 9 stavki materijalne deprivacije. Stopa izrazite materijalne deprivacije djece je iznosila 16,7 odsto, što znači da je 16,7 odsto djece živjelo u domaćinstvima koja nisu mogla da priušte najmanje 4 od 9 stavki materijalne deprivacije. Stopa ekstremne materijalne deprivacije djece je iznosila 11,2 odsto, što znači da je 11,2 odsto djece živjelo u domaćinstvima koja nisu mogla da priušte najmanje 5 od 9 stavki materijalne deprivacije”, navela je Đokić.
Izvještaj je tretirao i procenat djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, koji je pokazatelj koliko je djece koja su u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno deprivirani, i/ili žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada.
“U 2019. godini ovaj pokazatelj je iznosio 38,4 odsto, i manji je za 1 procentni poen u odnosu na 2018. godinu”, poručila je Đokić.
Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Uprava za statistiku redovno sprovodi od 2013. godine. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem pružaju mogućnost računanja pokazatelja rizika od siromaštva i pokazatelja nejednakosti raspodjele dohotka u društvu. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak domaćinstva, broj članova u domaćinstvu (veličinu domaćinstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.
Preporučeno
