Video
Učenici osnovnih škola izrazili su nezadovoljstvo tradicionalnim, predavačkim nastavnim metodama, posebno od strane starijih nastavnika koji preferiraju „frontalni“ pristup nastavi, navodi se u Strategiji reforme obrazovanja od 2025 do 2035 godine, koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Osnovci su istakli nedostatak interaktivnih i angažujućih nastavnih metoda, napominjući da su mlađi nastavnici skloniji korišćenju savremenih alate poput kvizova i pametnih tabli, prenosi Gradski.
„Učenici osnovnih i srednjih škola izjavili su da nastavnici ostavljaju malo ili nimalo prostora za diskusiju ili pitanja što za posljedicu ima izbjegavanje situacija u kojima bi učenici izrazili neslaganje, kritički promišljali, donosili sopstveni zaključak u odnosu na činjenice s kojima raspolažu, plašeći se odbacivanja, ismijavanja što na kraju dovodi do gubitka volje za angažovanjem i pada interesovanja i motivacije za učenje“, navodi se u Strategiji za čiju izradu su izvršene konsultacije sa učenicima.
Slične zabrinutosti iznijeli su i srednjoškolci, te su ukazali na to da se nastava realizuje dominantno oslanjanja na nastavne metode u kojima vodeću ulogu ima nastavnik.
„Oni, takođe, primjećuju nedostatak individualizovanog pristupa i prilika za praktično učenje, zbog čega ne osjećaju bliskost s procesom koji u njima izaziva dosadu. Nedostatak praktičnih aktivnosti, posebno u programima stručnog obrazovanja, dodatno pogoršava ovaj problem, jer učenici smatraju da ih to čini loše pripremljenim za primjenu znanja u stvarnom svijetu“, piše u Strategiji.
Kako navode, situaciju dodatno otežavaju preobimni udžbenici i zastarjela oprema, naročito u kabinetima za stručnu nastavu. Učenici su kritikovali neadekvatnu upotrebu digitalnih alata koja je svedena na najmanju mjeru.
U Strategiji se naglašava da se ovi izazovi ne odnose samo na učenike iz većinske populacije, već se romski i egipćanski učenici, kao i oni s posebnim obrazovnim potrebama, suočavaju se s još većim preprekama.
„Naime, učenici iz romske i egipćanske zajednice nailaze na dodatne poteškoće, kao što su jezičke barijere, diskriminacija i nedostatak prilagođene podrške. Navode dasu često doživljavali diskriminaciju, kako od strane nastavnika tako i od vršnjaka. Udžbenici su im teško razumljivi zbog zgusnutog sadržaja ili zbog toga što su napisani na službenom jeziku kojim još nisu dovoljno ovladali. Osim toga, nepouzdan prevoz do škole doprinosi njihovom neredovnom pohađanju nastave, što dodatno otežava mogućnosti da održe korak sa svojim vršnjacima. Uprkos ovim izazovima, Romi i Egipćani i izrazili su optimizam, vjerujući da bi mogli poboljšati svoje obrazovne ishode ako bi imali više vremena i podrške prilikom korišćenja za njih prilagođenih materijala“, ističe se u Strategiji.
Učenici s posebnim obrazovnim potrebama na različitim obrazovnim nivoima takođe su izrazili nezadovoljstvo tradicionalnim pristupom nastavi. Oni su naveli da se lekcije rijetko prilagođavaju njihovim individualnim potrebama.
„Po njihovom mišljenju, kako se prelazi iz osnovnog u srednje obrazovanje, nastava i proces učenja postaju manje interaktivni. Učenici s posebnim obrazovnim potrebama smatraju da je kurikulum previše zahtjevan i ističu da nastavnici ne obraćaju mnogo pažnje na njihove specifične potrebe u pogledu učenja. Čini se da je učenicima s autizmom potrebna najveća podrška“, navodi se u Strategiji.
Dodaju da ovaj nedostatak interaktivnih, kreativnih metoda u učionicama otežava njihove pristup učenju i učešću, posebno u srednjim školama u kojima obično postoji više vršnjačkog nasilja ili i odbacivanja od strane vršnjaka.
Pored učenika, za potrebe kreiranja Strategije reforme obrazovanja, Ministarstvo je sprovelo i konsultacije sa roditeljima, koje je, kako navode, od presudnog je značaja, jer oni svakodnevno svjedoče razvoju svoje djece u okviru sistema obrazovanja.
„Što se tiče okruženja za učenje, 17,4 odsto roditelja ukazalo je na to da u nekim školama vlada neprijatna atmosfera u kojoj se djeca ne osjećaju prihvaćenom i poštovanom. Pored toga, većina roditelja (92, 2 odsto) ističe važnost fizičkog zdravlja i sporta kao bitnih komponenti obrazovanja“, piše u ovom dokumentu.
Roditelji su takođe, kao i učenici, kritikovali dosadašnju nastavnu praksu.
Preporučeno
„Otprilike 47 odsto roditelja navodi nedostatak praktične nastave kao značajan izazov, ističući njen značaj za primjenu teorijskih znanja i pripremu učenika za realne situacije. Pored toga, skoro 24,1 odsto roditelja ističe da časovi nisu dovoljno zanimljivi da bi se učenici zainteresovali i angažovali, navodeći potrebu za inovativnijim nastavnim metodama kako bi se učenici motivisali i kako bi se stimulisala njihova radoznalost i kreativnost. Zabrinutost u vezi s kurikulumom uglavnom je u vezi sa zastarjelošću sadržaja – 21, 4 odsto roditelja navelo je da kurikulum ne zadovoljava potrebe savremenog društva. Gotovo svi roditelji (48,6 odsto) smatraju da je kurikulum preobiman (tj. da sadrži previše tema koje učenici ne mogu da vremenom i u potpunosti usvoje) i da je to prepreka sticanju kvalitetnog obrazovanja“, piše između ostalog u Strategiji.
