Međutim, kako su pojasnili, izraz “deficit Fonda“ nije sasvim precizan.

“Riječ je o razlici između prihoda Fonda od doprinosa i njegovih ukupnih potreba, koja se pokriva iz opštih prihoda budžeta. To nije isto što i budžetski deficit države, koji predstavlja razliku između ukupnih prihoda i rashoda države i koji se, kada postoji, finansira iz raspoloživih rezervnih sredstava i zaduživanjem”, navodi se u saopštenju.

Prema njihovim riječima, nakon smanjenja stope PIO doprinosa sa 20,5 odsto na 10 odsto, više nije realno očekivati da doprinosi, kao što je to bilo ranije, finansiraju većinu penzijskih rashoda, jedne godine oko 90 odsto.

Istakli su da je Crna Gora faktički prešla na kombinovani model finansiranja penzija – iz doprinosa i iz opštih poreskih prihoda.

“Zato činjenica da doprinosi danas pokrivaju manje od polovine potreba Fonda sama po sebi ne znači da su penzije ugrožene niti da prijeti prestanak njihove isplate. Budžetski transfer sredstava Fondu sastavni je dio sadašnjeg modela finansiranja. Predstavljati ga kao neposrednu opasnost za penzionere znači stvarati nepotreban strah i skretati pažnju sa stvarnih problema penzijskog sistema”, dodaje se u saopštenju.

Iz ove NVO su istakli da rast doprinosa ne treba posmatrati izolovano, jer, kako dodaju, inflacija i rast nominalnih zarada povećavaju osnovicu za obračun doprinosa i time nominalne prihode Fonda.

“Međutim, isti rast cijena istovremeno stvara potrebu za povećanjem penzija kako bi se očuvala njihova realna vrijednost i kupovna moć, ali koja često kasni na štetu penzionera. Zato rast prihoda od doprinosa sam po sebi nije dovoljan dokaz da se finansijska održivost sistema poboljšava”, kazali su.

Istovremeno, kako navode, potrebno je posmatrati rast mase zarada, zaposlenosti i naplate doprinosa, ali i rast prosječne penzije, ukupnih penzijskih rashoda i potrebnih budžetskih transfera.

“Pravo pitanje nije da li Fond PIO ima nominalni “deficit“, već da li ukupni poreski prihodi države mogu dugoročno finansirati penzijski sistem bez stvaranja neodrživog pritiska na budžetski deficit i javni dug. Ne treba „deficitom“ skretati pažnju sa položaja sadašnjih penzionera”, navodi se u saopštenju.

Prema njihovim riječima, mnogo važnije pitanje od samog finansijskog salda Fonda jeste kolika je stvarna kupovna moć penzija.

“Veliki broj penzionera teško podmiruje rastuće troškove hrane, stanovanja, energije, ljekova i drugih osnovnih životnih potreba što pokazuju podaci koji slijedi. Minimalna penzija 65.000 penzionera realno je srozana na kupovnu moć od 300 eura, prosječna penzija od nje veća je samo za 21 odsto dok je broj korisnika do visine prosječne penzija čak 82.000 ili skoro 70 odsto ukupnog broja penzionera”, naveli su iz ove NVO.

Kako su kazali, prosječna penzija prema medijani, kako bi trebala da se izračunava, u stvari je još i niža. Ove brojke, zapravo, pokazuju koliki je deficit u penzionerskim primanjima a ne u Fondu PIO.

“Zbog toga je suštinsko pitanje da li sadašnji nivo penzija omogućava dostojanstven život i da li njihovo usklađivanje zaista čuva kupovnu moć penzionera. Penzionere zato ne treba plašiti „deficitom“ Fonda, već transparentno pokazati koliko država iz svih izvora izdvaja za penzije i da li njihov realni nivo prati troškove života”, istakli su.

Poručili su da najvažnije dugoročno pitanje tek dolazi.

“Šta će biti sa budućim penzionerima? Ako današnji zaposleni tokom radnog vijeka izdvajaju za PIO približno upola manji procenat zarade nego prethodne generacije, potpuno je legitimno postaviti pitanje kakav nivo penzijskih prava mogu oni očekivati kada dođe vrijeme njihovog penzionisanja”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, njena visina će zavisiti, između ostalog, pretežno od budućih odluka države i stanja budžeta.

“To je pitanje za odgovor od strane nadležnih institucija — a ne zastrašivanjem javnosti nominalnim „deficitom“ koji ne interesuje, reklo bi se, ni penzionere kao ni ostalu javnost. Jer ako ima deficita, onda ga ima u nedostatku razumijevanja penzijskog sistema od onih koji njime upravljaju”, dodali su.

Istakli su da ono što posebno  brine penzionere je da se po navedenom pitanju za sada oglašavaju jedino čelnici Fonda PIO koji su poslednjim izmjenama Zakona ostali bez ikakvih nadležnosti po tom osnovu, tako da im je preostalo da povremenim nemuštim izjavama jedino popunjavaju medijski prostor.

Preporučeno

CRNA GORA među tri zemlje Balkana koje su povećale broj stanovnika od 1990. godine

POŽAR U SPECIJALNOJ BOLNICI DOBROTA: Zaposleni brzom reakcijom spriječili teže posljedice

(FOTO) GRAHOVO: Potraga za Ljubom Milovićem – zapečaćeni restoran i hotel, oduzeta tri luksuzna vozila

Peta godišnjica Belvedera – Sa Cetinja poručeno: Ujedinimo se, previše smo se osvrtali na razlike među nama

Policija: Na skupu „Cetinje pamti“ prikazan SNIMAK MEĐUNARODNO TRAŽENOG Kaluđerovića, dva drona neovlašćeno nadlijetala

ŠTA TAČNO SLAVITE: „Velešiće tuci i Pofaliće tuci, tamo nema srpskoga življa – mnogo“

“I dok mi u kontinuitetu prema odgovornim u državi uporno upućujemo zahtijev da se pristupi radikalnoj reformi socijalnog sistema u cjelini, nudeći i stručnu pomoć, dva Vladina odgovorna ministarstva za socijalnu brigu o građanima ne nalaze za shodno da se bar oglase po tom pitanju, što čitavu situaciju i socijalnom sistemu Crne Gore u dugom roku čini jako sumornom”, zaključili su.