Video
“Prema podacima Monstat-a, prosječna neto zarada u julu iznosila je 1.037 eura, dok se prema analizi Udruženja prosječna kirija za jednosoban ili manji dvosoban stan u Podgorici kreće oko 450 eura. Zato se životni standard podstanara ne može mjeriti samo visinom plate. Mora se pratiti odnos plata – kirija – novac koji ostane za život”, navodi se u saopštenju.
Iz Udruženja ističu da već godinama upozoravaju da Crna Gora mora urediti tržište zakupa posebnim zakonom kojim bi se jasno definisala prava i obaveze stanodavaca i podstanara, uredili ugovori, povećala transparentnost tržišta i omogućila država da zna šta se zaista dešava na tržištu nekretnina.
“Danas je to pitanje važnije nego ikada. Crna Gora, prema dostupnim podacima, ima više od 95.000 stranih državljana sa regulisanim boravkom, dok istovremeno nema javno dostupan podatak koliko stranih državljana živi u iznajmljenim stanovima”, poručili su iz Udruženja.
Prema njihovim riječima, to nije pitanje odnosa prema strancima, već pitanje podataka i uređenosti tržišta.
“Ako država ne zna koliko ljudi živi kao podstanar, koliko stanova se stvarno izdaje, po kojim cijenama i koliko se prihoda ostvaruje od zakupa, teško je voditi ozbiljnu politiku stanovanja i procijeniti kako će povećanje zarada uticati na tržište kirija”, naveli su.
Iz Udruženja su kazali da ne tvrde da su strani državljani uzrok rasta kirija.
“Za takav zaključak potrebni su precizni podaci. Ali upravo zato tražimo ono što godinama tražimo, uređeno i transparentno tržište zakupa”, naglasili su.
Poručuju da veće plate ne smiju postati veće kirije.
“Ne protivimo se povećanju zarada – naprotiv, želimo da ono građanima donese stvarno poboljšanje životnog standarda. Ali ako plata raste, a građanin mora sve više da izdvaja za stan, dio efekta povećanja zarade nestaje”, dodaje se u saopštenju.
Pozvali su Vladu da uz „Euro Model“ konačno otvori i pitanje uređenja tržišta rentijerstva, evidencije stvarnih zakupnih odnosa i donošenja posebnog zakona o zaštiti prava podstanara.
Preporučeno
“Jer nije dovoljno znati koliko građani zarađuju. Država mora znati i koliko ih košta krov nad glavom”, zaključili su.
