Kako navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE), prvih par sedmica je bila u depresiji i skoro da nije mogla ustati iz kreveta, ali je onda odlučila da se mora pokrenuti.

Tražeći posao u struci, ulazila je u sve podgoričke frizerske salone koje je našla na Google mapi, i kada ju je već počela napuštati nada, dobila je posao u salonu “Edo”.

Kaže da joj plata olakšava da brine o devetogodišnjoj kćerki i troipogodišnjem sinu koji ima autizam, ali joj je jednako važna podrška ljudi koje je upoznala zahvaljujući poslu:

“Imam ogromnu podršku i od vlasnika frizerskog salona i koleginice sa kojom radim. Iako ne govorim crnogorski, oni vide kako se osjećam kada pročitam loše vijesti iz domovine, i tješe me.”

I nisu jedini koji joj pomažu.

“Kada radim do kasno, komšija mi donese tanjir čorbe. Znaju i djecu da mi pričuvaju. Tako da sam dobila podršku i od ljudi sa kojima radim, i onih sa kojima živim”, priča Alisa.

Dodaje da joj je posao pomogao da se poveže sa ukrajinskom zajednicom u Crnoj Gori i upozna mnoge koji podržavaju Ukrajinu, zbog čega osjeća da nije sama.

Sporni papiri o statusu

Da bi se zaposlili, izbjegli Ukrajinci moraju imati papire o statusu međunarodne privremene zaštite i matični broj neophodan za prijavu na Zavodu za zapošljavanje. Za razliku od Alise kojoj je za to trebalo mjesec dana, većina njenih sunarodnika sada čeka mnogo duže.

“Bila sam jedna od prvih izbjeglih koji su stigli u Crnu Goru početkom marta i među prvima na spisku privremene zaštite, zato sam vjerovatno papire dobila za tako kratko vrijeme”, kaže Alisa.

U Crnoj Gori trenutno boravi oko 7,5 hiljada izbjeglih državljana Ukrajine. Oko 3,5 hiljada je podnijelo zahtjev za privremenu zaštitu, od čega je do sada odobreno 645 objavilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. To je manje od 20 odsto riješenih zahtjeva.

Čekanje papirologije najveća prepreka u traženju posla

I u Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori za RSE su potvrdili da je izbjeglima najveća prepreka u traženju posla dobijanje statusa privremene zaštite, koji je počeo da se dodjeljuje sredinom marta. Nakon toga treba još dva do tri mjeseca da bi se dobio matični broj, potreban za prijavu na Zavodu za zapošljavanje.

Isto je iskustvo i ukrajinskih organizacija koje pomažu izbjeglima.

Među njima je i tridesetčetvorogodišnja Oleana, koja je sa dvoje maloljetne djece i majkom izbjegla iz Harkiva.

“Kao programerka je relativno brzo našla posao, ali se ne može zaposliti jer još nema sva potrebna dokumenta”, kaže Oleana za RSE.

Kako nije imala pasoš u vrijeme početka ruske invazije, u ukrajinskoj Ambasadi je dobila privremeni dokument. Na procesuiranje zahtjeva za novi pasoš treba čekati oko šest mjeseci. Zato nema ni status privremene zaštite koji bi joj omogućio, osim zaposlenja, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Rok od prijema zahtjeva za odobrenje privremene zaštite do izdavanja isprave, zavisi od vremena čekanja na odgovore bezbjednosnih službi, saopšteno je RSE iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Dodaju da je najčešći problem sa kojim se u tom procesu suočavaju česta nedostupnost lica iz Ukrajine zbog napuštanja Crne Gore, iako su dužni da ostanu u zemlji tokom postupka za odobravanje privremene zaštite.

Sofija Ivanova i njene kćerke Anastasia i Daria koje su obrazovanje nastavile u budvanskoj osnovnoj školi nakon što su izbjegle iz Kyieva početkom marta zbog ruske invazije na Ukrajinu

U traženju posla, izbjegli se suočavaju sa još jednim problemom.

“Kuda sa djecom dok radiš? Kada si u svom domu, imaš mamu, babu, tetku, uvijek se nađe neko da pomogne. Ovdje nemaš nikog. Majke se međusobno pomažu, čuvaju djecu jedna drugoj, ali to nije moguće uvijek uklopiti sa poslom”, kaže za RSE Oksana Kijaško iz udruženja “Dobro djelo”.

Kaže da zna Ukrajinku koja je odustala od posla, jer nije imala kome povjeriti djecu dok radi.

I po pitanju sezonskog smještaja koje obezbjeđuju poslodavci, postoje ograničenja za one sa porodicom.

“Ako je neko samac, može naći na primjer sezonski posao u ugostiteljstvu uz koji poslodavac najčešće obezbjeđuje i smještaj, ali ako je u pitanju porodica, ona ne može da živi u takvom zajedničkom smještaju”, kaže Oleana.

Uz sve, uoči sezone značajno su poskupele zakupnine stanova u primorskim gradovima, gdje i boravi najveći broj izbjeglih.

Spora adminstracija prepreka i za sezonsko zapošljavanje

Ukrajinsko udruženje “Dobro djelo” je sredinom maja zajedno sa UNHCR i crnogorskom Privrednom komorom organizovalo sajam sezonskog zapošljavanja.

Preko 80 poslodavaca iz turizma, IT sektora i drugih oblasti je prezentovalo poslove koje nude, a preko 200 državljana Ukrajine zainteresovanost za sezonski rad.

Prema podacima udruženja, do sada ih je pedestak našlo posao, dok dio čeka da im se okonča procedura dobijanja statusa međunarodne privremene zaštite.

Izbjegli iz Ukrajine i volonteri u kriznom štabu za pomoć Ukrajincima u Budvi, 19. april 2022. Krizne štabove u primorskim mjestima i Podgorici su formirali Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori i volonteri kako bi pomogli izbjeglicama iz Ukrajine.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, iz te zemlje je do sredine maja izbjeglo preko šest miliona ljudi, a prema podacima UN-a je interno raseljeno još oko osam miliona.