U jednom trenutku, činilo mi se da su mu čak i oči zasjale od emocija, ali prije svega zbog ponosa i zahvalnosti.

“Podrška koju smo vidjeli u Crnoj Gori… jedinstvena je u Evropi, mnogo ljudi je marširalo svakog dana, prvih stotinu dana, zatim svake nedjelje, svakog mjeseca”, kazao je ambasador Herasimenko, u razgovoru za Standard.

“Nije riječ o novcu niti o oružju — riječ je o vrijednostima. Crnogorci zaista duboko razumiju koliko je sloboda važna — kroz svoju istoriju, tradiciju, pjesme… Čak i ako poslušate himnu Crne Gore, a ona u jednom dijelu kaže – koji nikad ne poznaše sramotnog ropstva lance, vidjećete da i  Ukrajnina u himni ima sličnu vrijednost – dušo i tijelo ćemo položiti za naše slobodu”, nadahnuto je počeo priču ukrajinski diplomata.

Kada sam ga pitao da li obični ljudi u Ukrajini, oni na frontu i blizu njega, kao i predsjednik Zelenski zna za podršku građana Crne Gore, posebno onih sa Cetinja, i koliko im ona znači, Herasimneko je potvrdno klimnuo glavom.

“Naravno da znaju. I predsjednik Zelenski, ali i svaki građanin Ukrajine. I ta podrška i osjećaj povodom nje je mnogo vrednija od pomoći u novcu i oružju”, rekao je Herasimenko.  

Ljudi, brojke i obaveze

Govoreći o raseljenim licima, Herasimenko iznosi precizan podatak.

“Na dan 1. avgust imamo 5.843 ukrajinska državljanina sa statusom privremene zaštite u Crnoj Gori. Detaljne brojke su na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova i UNHCR-a”. kaže Herasimenko.

Istovremeno, podsjeća koliko je taj broj živa statistika: dolasci u proljeće i ljeto, odluke porodica da se vrate kad su oslobođene pojedine ukrajinske teritorije, spajanje porodica, početak školske godine.

“Nijesmo vidjeli primjere sistematske diskriminacije. Kad ima problema, pišem školama da obrate više pažnje na ukrajinsku djecu; pomagali smo i starijima oko terapija. Oni sa privremenom zaštitom imaju pristup tržištu rada, zdravstvu i obrazovanju, i — koliko je to moguće za raseljenu osobu — uglavnom se osjećaju pristojno u Crnoj Gori”, naglašava Herasimenko.

Sankcije, EUMAM i bezbjednost

Na pitanje o sankcijama EU prema Rusiji, ambasador je vrlo jasan.

“Skoro svi paketi sankcija su implementirani. Odluke se donose s izvjesnim kašnjenjem u odnosu na EU, što je uobičajeno. Vlada sada radi na implementaciji osamnaestog paketa, kaže Herasimenko i ukazuje na novi Zakon o restriktivnim mjerama, koji je predvidio tijela za analizu, sprovođenje i nadzor sankcija.

“Za konkretne podatke o zamrznutoj imovini — to je pitanje za Centralnu banku i nadležne organe, a ne za nas”, kaže ambassador Ukrajine.

Govoreći o angažmanu Crne Gore u misiji EU za obuku ukrajinskih snaga (EUMAM) Herasimenko kaže da će dva pripadnika Vojske Crne Gore biti upućena u misiju.

“Aktivnosti će se odvijati isključivo na teritoriji država članica EU. Raspored i specijalnosti su stvar dogovora Ministarstva odbrane i EU”, kaže sagovornik Standarda.

Pomoć, trgovina i sporazumi

Prema njegovim riječima Crna Gora je doprinijela sa oko šest miliona dolara u okviru NATO Comprehensive Assistance Package (CAP). Dodao je da je ukrajinskoj odbrani uvijek potrebno više, uz puno uvažavanje realnih mogućnosti partnerskih zemalja.

Uprkos ratu, ekonomska dinamika se nije ugasila.

 “Ukupan promet robe prošle godine, prema podacima ukrajinskih organa, nadležnih za trgovinsku statistiku, dostigao je 67 miliona američkih dolara — značajan rast čak i u odnosu na period prije pune invazije. Posebno ističem efekat protokola o olakšanom režimu teretnog prevoza (t.zv. transportni “viza-free” režim), potpisanog u aprilu prošle godine. Ukinute su dozvole za kamionski prevoz između Ukrajine i Crne Gore i to je snažno podstaklo trgovinu. Izvoz crnogorske robe u Ukrajinu veći je od uvoza — dvostruka korist za Crnu Goru”, smatra Herasimenko.

Na diplomatskoj agendi su i novi dokumenti.

“Radimo na Ugovoru o prijateljstvu, sporazumu o bezbjednosti i protokolu uz sporazum o slobodnoj trgovini, uz još nekoliko drugih tekstova”, najavljuje ukrajinski ambasador.

Djeca, odmor i Kotor

Ambasador posebno izdvaja programe kratkotrajnog odmora za djecu iz ratom pogođenih sredina.

“Privredna komora je u martu i aprilu primila grupu djece iz Odese, Mikolajiva i drugih gradova. Ovih dana na Cetinje na poziv tamošnjeg gradonačelnika stiže nova grupa — oko 18 djece. Gradonačelnik Kotora kazao je da će opština rado primiti grupu na kratak boravak i odmor. To je konkretan i jako veliki doprisnos Crne Gore”, ističe Herasimenko.  

Prekid vatre je prvi korak — ali ne i dovoljan

U dijelu razgovora o mirovnim inicijativama, Herasimenko naglašava da Ukrajina  pozdravlja napore predsjednika Trampa da postigne mir i zaustavi rusku agresiju, ali podcrtava da prvi korak mora biti sveobuhvatni i trajni prekid vatre. Podsjeća na vremenski okvir.

 “U ponedjeljak, 11. avgusta, navršilo se tačno pet mjeseci otkako je Ukrajina prihvatila prijedlog za jednomjesečni sveobuhvatni prekid vatre 11. marta u Saudijskoj Arabiji — i još čekamo Rusiju. Najjednostavnije: prestanite da pucate”, jasan je ukrajinski diplomata.

“Nijedna odluka o Ukrajini ne može biti donijeta bez Ukrajine. Nacionalne granice se ne mogu mijenjati silom”, podvlači on, navodeći i zajedničku izjavu 26 članica EU u Briselu koja podržava napore, ali insistira na trajnom miru, stabilnosti i poštovanju međunarodnog prava, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica.

Herasimenko je istovremeno upozorio.

 “Prekid vatre sam po sebi nije dovoljan… Putin ne poštuje sporazume. Od 2014. imali smo više od deset takvih dogovora i svaki put su prekršeni”, pojašnjava sagovornik Standarda.

Mediji i propaganda

“Odluka Vlade Crne Gore da blokira oko deset ruskih propagandnih TV kanala je veoma važna. Ti kanali ne mogu emitovati u Crnoj Gori niti širiti govor mržnje o Ukrajini ili drugim državama”, kaže Herasimenko. “

Mlade demokratije i zajedničke lekcije

Ambasador izbjegava komentarisanje unutrašnjih političkih tema, ali su se poruke mogle pročitati između redova.

 “I Ukrajina i Crna Gora su mlade demokratije; prolazimo iste faze, s usponima i padovima, jačanjem institucija i borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Važno je da nas vode iste evropske vrijednosti”, jasan je Harasimneko.

Dok je izgovarao rečenice o Cetinju, o vrijednostima i slobodi, bilo je jasno da ne govori samo u ime države koju predstavlja, nego i u ime ljudi koje svakodnevno sreće — majki, đaka, starijih koji kucaju na vrata konzulata. Taj suzdržani sjaj u očima nije bio diplomatska figura. Bio je to, naprosto, znak da solidarnost iz male zemlje ponekad znači više nego što mislimo — i da se pamti.

“Svaki znak solidarnosti važan je ljudima koji pate svakog dana tokom rata,” ponovio je na kraju. “Podržavate nas u borbi za vrijednosti i za slobodu”, poručio je na kraju ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko.

Ko je Oleh Herasimenko

Oleh Herasymenko (Олег Герасименко) rođen je 10. septembra 1967. u Kijevu, gdje je završio Institut za međunarodne odnose Univerziteta „Taras Ševčenko“. Nakon diplome, u septembru 1994. pridružio se Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine.

Tokom karijere pokrivao je niz visokih funkcija u MVP Ukrajine: 2015. je imenovan ambasadorom-at-large pri Departmanu za međunarodno pravo (i vršilac dužnosti direktora tog departmana), potom 2016. u Departmanu za međunarodne organizacije. Vodio je radne grupe za članstvo Ukrajine u SB UN (2016–2017) i Savjetu UN za ljudska prava (2018–2020). Od novembra 2020. do juna 2022. bio je direktor Šestog teritorijalnog departmana MVP Ukrajine.

Predsjednik Ukrajine ga je 4. maja 2022. imenovao za ambasadora u Crnoj Gori, a 29. jula 2022. predao je kopije akreditiva i zvanično preuzeo dužnost u Podgorici (od jula 2022. ambasador).

Za doprinos međunarodnoj saradnji odlikovan je Ordenom „Za zasluge“ III stepena (22. decembar 2021).

U mandatu u Crnoj Gori vodio je brojne javne i kulturne inicijative, uključujući otvaranje Ukrajinskog centra u Podgorici i kasnije u Baru, Budvi i Herceg Novom, te redovno učestvuje u zajedničkim događajima sa institucijama Crne Gore i međunarodnim partnerima.