POBJEDA: Izgleda da polako i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp shvata da su pregovori i dogovori sa Putinom unaprijed izgubljeni propali. Njegov cilj nije prekid rata nego pripajanje Ukrajine Rusiji. Koliko dugo mogu izdržati hrabri vojnici na frontu, jer ponestaje i snage i municije, ali i podrške?

GERASIMENKO: Kao što dobro znate, nije Ukrajina započela ovaj krvavi rat, nijesmo mi izabrali jezik oružja, bombi i raketa. Podmukli ruski agresor je to učinio. Sasvim svjesno i namjerno. Ruska agresija na našu zemlju traje od februara 2014. godine, a posljednje skoro četiri godine rata velikih razmjera postale su kulminacija ruske imperijalističke politike usmjerene na likvidaciju Ukrajine kao nezavisne države i brisanje ukrajinskog nacionalnog identiteta. Ovaj cilj, koji je Putin više puta otvoreno iznosio, a i detaljno objasnio još u julu 2021. godine, uoči sveobuhvatne invazije, u svom zloglasnom autorskom članku, koji je postao ideološka deklaracija ruskog režima u vezi s likvidacijom ukrajinske državnosti, nije se ni na koji način promijenio. Rusija je pljunula u lice međunarodnom pravu i moralu i namjerno pokrenula najveći rat na kontinentu od 1945. godine. Dakle, primorani smo, uprkos zaista teškim uslovima i na frontu i u pozadini (a sa približavanjem zime i stalnim ruskim napadima na ukrajinski energetski sektor, životni uslovi našeg civilnog stanovništva se pogoršavaju – praktično nemamo mirnih noći bez granatiranja) da pružimo otpor agresoru. Moramo prisiliti neprijatelja da stane, moramo braniti svoju zemlju, slobodu i nezavisnost. I mi ćemo to učiniti, mi ćemo to postići. Uprkos činjenici da u ovoj borbi za slobodu i nezavisnost ukrajinski narod, nažalost, svakodnevno plaća prilično visoku cijenu. Ukrajinski vojnici pokazuju nepokolebljivu hrabrost i otpornost, koje su već postale legendarne u svijetu.

Očigledno je da Ukrajinci više od bilo koga na svijetu žele mir. Međutim, naš cilj je pravedan i trajan, pouzdan mir. Ukrajinsko rukovodstvo dosljedno izražava punu spremnost za prekid vatre i mirovne pregovore, u potpunosti dijeleći napore predsjednika SAD-a i naših evropskih partnera da se ovaj rat okonča. Još u martu 2025. godine, SAD i Ukrajina su zajednički predložile potpuno primirje. Zatim su predložene i druge opcije za primirje (na nebu, na moru itd.). Međutim, Kremlj nastavlja da ubija naš narod, otima naše teritorije i nemilosrdno uništava našu civilnu infrastrukturu. I mi nemamo drugog izbora nego da se odupremo. Gorka sudbina Ukrajinaca na okupiranim teritorijama (gdje je ukrajinski identitet potpuno likvidiran, gdje se mučenja, ubistva i silovanja nastavljaju) jasno nam pokazuje koja bi bila alternativa.

POBJEDA: Često čujemo da nije dovoljna pomoć i podrška koju Ukrajina dobija od međunarodnih partnera. Vidimo da ni EU nije jedinstvena po ovom pitanju. Kako na to gledaju ukrajinski građani, jesu li razočarni?

GERASIMENKO: Duboko smo zahvalni našim partnerima, uključujući i prijateljsku Crnu Goru, na svoj pruženoj pomoći i podršci, posebno vojno-tehničkoj, ali prepoznajemo da ta podrška mora biti sistematična, predvidljiva i dovoljna za trajnu odbranu Ukrajine. Ukrajina je prilično efikasno, tvrdoglavo i hrabro zaustavila agresora isključivo vlastitim snagama i resursima 2022. godine, ali od tada je ovaj rat ušao u drugu, produženu fazu. A naš neprijatelj ima mnogo više resursa. Stoga je vanjska pomoć postala vitalna za Ukrajinu, prvenstveno za ukrajinsku vojsku. Kao i naša otpornost, naš odbrambeni zid postao je za Evropu i svijet. Teško je precijeniti doprinos naših partnera otpornosti i odbrambenoj sposobnosti Ukrajine u uslovima ovog žestokog i krvavog rata, koji se sve više pretvara u rat iscrpljivanja i tehnološku trku (i stoga zahtijeva sve više resursa i napora). Bez ove podrške, naš otpor bi bio mnogo više otežan i krvaviji. Svaki Ukrajinac će vam reći: znamo ko nam je prijatelj, sjećamo se ko nam je pomogao kada je bilo najteže.

Potrebe fronta su trenutno ogromne. Problem nije nedostatak podrške, već to što je Rusija stavila svoju ekonomiju na vojne šine, a naši partneri moraju odgovoriti istom odlučnošću i brzinom. Naši vojnici će izdržati koliko god bude potrebno, jer su naše porodice i naša sloboda iza njih. Vjerujemo da podrška slobodnog svijeta neće nestati, jer je to odbrana ne samo Ukrajine, već i zajedničke budućnosti cijele Evrope.

Zapadni partneri takođe, kao što sada vidimo, potvrđuju: spremni su da povećaju pritisak na Rusiju ekonomski i vojno dok ne bude spremna da pregovara na osnovama međunarodnog prava. Ukrajina iskreno pozdravlja nedavno uvedene američke sankcije protiv ruskih naftnih kompanija kao korak ka daljem bolnom pritisku na agresora i njegovu ekonomiju, koja hrani agresiju. Kao efikasnu prisilu za pregovore i mir.

Vrijedi napomenuti i da Ukrajinci pomoć partnera ne vide samo kao pitanje „dobre volje“, simpatije ili saosjećanja, već kao strateški imperativ. Radi se o ulaganju u sigurnost Evrope kao takve. Budući da partnerima postaje sve očiglednije da agresivne ambicije Rusije nijesu ograničene na teritoriju Ukrajine. I to smo jasno vidjeli posljednjih dana i sedmica.

Osim toga, ruska upotreba tokom posljednjih mjeseci protiv Ukrajine, raketa „9M729“ zabranjenih INF Ugovorom, takođe pokazuje nepoštovanje prema američkim naporima da se okonča ovaj rat.

Svaki odgođeni paket pomoći, svaki dan odlaganja u donošenju odluka je cijena koju plaćamo u krvi. Stoga pozivamo naše partnere da budu brži i odlučniji, jer je sigurnost Ukrajine sigurnost Evrope.

Što se tiče interakcije s partnerima unutar međunarodnih platformi i organizacija, izuzetno važan aspekt jeste sprečavanje ulaska ruskog agresora u upravna tijela bilo kojih međunarodnih organizacija i formata saradnje. Ukrajinska strana je iskreno zahvalna svim svojim partnerima, uključujući Crnu Goru, na dosljednoj podršci i na ovom pravcu.

POBJEDA: Ima li šanse da rat stane sada i koliko je pravedno da Rusija dobije teritorije koje je zauzela napadom na suverenu zemlju. Kako je tu ispoštovano međunarodno pravo i može li se govoriti o međunarodnoj pravdi? Može li se doći do mira ako Ukrajina izda nacionalne interese?

GERASIMENKO: Budimo jasni: borbe bi mogle prestati doslovno danas ako Ruska Federacija prestane da bombarduje naše gradove i povuče svoje trupe. Sve je to stvar Putinove lične volje.

U proteklih nekoliko mjeseci, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta potvrdio punu spremnost Kijeva za pregovore, ali bez ustupaka u pogledu suvereniteta zemlje i predaje bilo koje teritorije neprijatelju. Generalno, radi se o zaustavljanju neprijateljstava duž trenutne linije fronta. Ukrajina je spremna za pregovore, ali prvo je potreban trenutni prekid vatre, što je predsjednik posljednji put predložio 28. oktobra i mnogo puta prije. Bez toga, „zaustavljanje“ će biti iluzija, a ne mir.

Trenutno su u toku konsultacije i aktivan rad s našim evropskim partnerima na novom mirovnom planu. Sve će zavisiti od stvarne želje Kremlja da okonča rat. Do sada su sve mirovne inicijative propale zbog nepopustljivosti i nezainteresovanosti ruske strane. Zato insistiramo na povećanju odbrambenih sposobnosti i maksimalnom pritisku na agresora.

Što se tiče pravde, naravno, nijedna teritorija zauzeta vojnom agresijom ne može biti data agresoru. Ovo je direktno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Ideja da će Rusija „dobiti“ okupirane teritorije je apsolutno nepravedna i nemoralna. To bi značilo legalizaciju agresije protiv suverene države, kršenje temeljnih principa utvrđenih Poveljom UN-a, Završnim aktom iz Helsinkija iz 1975. i Budimpeštanskim memorandumom iz 1994, gdje je Rusija garantovala bezbjednost Ukrajine u zamjenu za nuklearno razoružanje. Okupacija Krima 2014. godine i sveobuhvatna oružana invazija 2022. nijesu „kontroverzna pitanja“, već gruba kršenja temeljnih normi međunarodnog prava, koje je priznala međunarodna zajednica i međunarodni sudovi. Ako Ruska Federacija „dobije“ ove zemlje, to nije mir, već ohrabrenje za nove agresije – od Balkana do Istočne Evrope i drugih krajeva svijeta.

Mir je moguć samo pod uslovima kada Ukrajina ostane u snažnoj poziciji prije, tokom i nakon mogućeg primirja. Ne želimo ponavljanje ruske oružane agresije protiv nas.

Nedavna odluka Vijeća Evrope o osnivanju Specijalnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine još je jedan važan korak u tom smjeru.

Razumijemo da naš neprijatelj, nažalost, razumije samo jezik sile i pritiska. Na primjer, imamo prve detaljne obavještajne procjene uticaja najnovijih sankcija naših partnera na rusku vojnu mašineriju. Vidimo osjetljive gubitke od već implementiranih restriktivnih mjera prema naftnim kompanijama. Prognoziramo da u uslovima nastavka principijelnog i doslijednog pritiska na Moskvu, ruski gubici samo od najnovijih restriktivnih mjera dosegnuće 50 milijardi dolara godišnje.

Stoga, sarađujemo sa našim partnerima kako bismo osigurali da rusko rukovodstvo shvati uzaludnost daljnjeg osvajačkog rata i shvati da će ga to koštati nastavka neprijateljstava. Kao što je predsjednik Ukrajine nedavno naglasio, diplomatija je važna samo kada vodi do stvarnih rješenja. Do pravog mira.

Dozvolite mi da naglasim – ako neko sanja da kapituliramo, onda nam takvi posrednici nijesu potrebni.

POBJEDA: Koliko je Ukrajinaca u Crnoj Gori, jesu li zadovoljni statusom?

GERASIMENKO: Ukrajinska zajednica u Crnoj Gori je važan most prijateljstva između naših zemalja i regiona. Cijenimo svakog Ukrajinca koji ovdje živi i želimo da se naši građani, koji su u gostoljubivoj Crnoj Gori pronašli pouzdano utočište od ruske agresije i okupacije, osjećaju potpuno zaštićeno i sigurno.

Govoreći u brojevima, prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u vašoj zemlji trenutno živi nešto više od devet hiljada ukrajinskih građana. Naši ljudi se trenutno ne suočavaju ni sa kakvim sistemskim izazovima. Većina Ukrajinaca u Crnoj Gori se prilično efikasno integrisala u lokalne životne uslove u posljednjih nekoliko godina i oni daju konstruktivan doprinos crnogorskoj ekonomiji. Kulturna i jezička bliskost između naših regiona takođe značajno doprinosi tome.

Aktivnosti četiri ukrajinska centra u gradovima: Podgorica, Budva, Bar i Herceg Novi su prilično aktivne. Na primjer, prošlog vikenda u Đenovićima, naša zajednica je organizovala četvrti festival ukrajinske kulture „Ukrainiada“, koji je privukao značajnu pažnju kako naših građana koji žive u Crnoj Gori i susjednim zemljama, tako i lokalnog stanovništva.

Veoma smo zahvalni narodu i Vladi Crne Gore na toplom dočeku i pomoći pruženoj našim građanima. Sami Ukrajinci će uvijek pamtiti crnogorsku solidarnost, empatiju i gostoprimstvo. Ovo je značajan doprinos razvoju i jačanju ukrajinsko -crnogorskog prijateljstva.

Štaviše, uprkos kontinuiranoj brutalnoj ruskoj agresiji protiv Ukrajine, trgovinska i ekonomska saradnja između naše zemlje i Crne Gore raste. Trenutno su aktivni kontakti između privrednih komora Crne Gore i Ukrajine. Ovo nije samo trgovina – to je strateški alat za produbljivanje prijateljstva, ekonomske međuzavisnosti i stabilnosti u regionu.

POBJEDA: Naše dvije države imaju dosta zajedničkog. Često se jači i snažniji susjedi miješaju u naše unutrašnje stvari i ne mire se sa našom suverenošću? Kako Vi gledate na ove naše veoma teške pozicije?

GERASIMENKO: I Ukrajina i Crna Gora dobro znaju što znači boriti se za istinsku nezavisnost. Praktično cijela istorija vaše zemlje je herojska i teška borba za opstanak, za pravo na svoj identitet i državnost. Duh ljubavi prema slobodi je ono što ujedinjuje Ukrajince i Crnogorce. I zato većina Crnogoraca sadašnji rat Ukrajine za slobodu protiv mnogo jačeg agresora doživljava sa razumijevanjem i solidarnošću.

Vjerujem da će i Ukrajina i Crna Gora opstati zahvaljujući jedinstvu, transparentnim demokratskim institucijama i čvrstoj orijentaciji ka evropskim vrijednostima. Da, upravo su evropske vrijednosti slobode i ljudskog dostojanstva, kao i članstvo u zajedničkoj porodici evropskih naroda, najbolja zaštita od bilo kakvih vanjskih uticaja.

U tom kontekstu, htio bih još jednom da naglasim da iskreno želimo Crnoj Gori brz i uspješan završetak procesa evropskih integracija.

Na kraju, treba spomenuti i da je članstvo Crne Gore u NATO najbolja garancija vaše nezavisnosti.

POBJEDA: Često govorite da Ukrajina brani cijelu Evropu od Rusije. Posebno Ukrajina brani Balkan u kojem su ruski interse sve jači. Ima li izlaza iz te maligne mreže ili se mora čekati odlazak Putina?

GERASIMENKO: Ruski uticaj u Evropi ne odnosi se samo na oružanu agresiju i provokacije u vazdušnom prostoru određenih država, već i na podmuklu, otrovnu propagandu, energetske ucjene, korupcijske sheme, podsticanje mržnje i potkopavanje demokratskih institucija kao takvih. Ukrajina plaća visoku cijenu kako bi zaustavila ovu hibridnu agresiju. Sada branimo stabilnost i sigurnost cijele Evrope. Jasno vidimo kako Moskva stalno pokušava da iskoristi bolna međuetnička i istorijska pitanja u vašem regionu kako bi potkopala stabilnost i podstakla sukobe, stvorila prepreke evropskim integracijama.

Poraz Kremlja u trenutnom agresorskom ratu automatski bi doveo do razotkrivanja i kolapsa svih gore navedenih brojnih destruktivnih i korumpiranih mreža ruskog uticaja u Evropi, a posebno u regionu Zapadnog Balkana.

Izlaz iz mreže štetnog ruskog uticaja nije samo u promjeni određenog političkog režima u Moskvi. On se prvenstveno sastoji u jačanju otpornosti demokratskih država, u poboljšanju sredstava za suprotstavljanje destruktivnim dezinformacijskim uticajima, u jačanju sajber sigurnosti. To takođe znači energetsku nezavisnost od Ruske federacije, siguran informacioni prostor, snažne institucije i jedinstvo unutar EU i NATO.

Kada je Evropa ujedinjena i dosljedna, destruktivna strategija Rusije nema šanse. Ukrajina je dokazala da se agresor može obuzdati i zaustaviti. I mi se borimo da Evropa, a posebno Zapadni Balkan i prijateljska Crna Gora, budu slobodni od ruskih imperijalnih uticaja, od korumpiranog i mizantropskog „ruskog svijeta“, čije se zvjersko lice najjasnije manifestuje u zločinima na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama, u mučenju ukrajinskih ratnih zarobljenika, u napadima na stambene zgrade i vrtiće i sve bizarnijim pokušajima potpune dehumanizacije ukrajinskog naroda.

Na kraju, dozvolite mi da se još jednom zahvalim bratskom narodu Crne Gore na podršci i solidarnosti! Siguran sam da će se ovaj rat prije ili kasnije završiti i da ćemo svjedočiti brzom rastu saradnje između naših zemalja u svim mogućim oblastima.