Video
Iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori bilježe takve slučajeve. Kažu da ,,prosrpska djeca pričaju da Ukrajina mora biti srušena i da Rusija – radi sve kako treba“. Bilo je situacija, prema njihovim riječima, i da je jedna učenica iz Rusije vrijeđala Ukrajinku. U sedmom su razredu. Saopštavala joj je uvrede i rekla da želi da joj se ,,sruši kuća“. Majka Ukrajinke, kako dalje objašnjavaju iz Ambasade, išla je na razgovor kod direktora, te je poslije toga održana profilaktična besjeda sa malom Ruskinjom.
Kažu da se ponekad vidi negativan stav ruske i lokalne djece prema ukrajinskoj djeci i da se sve to rješava.
Iz Ministarstva prosvjete su na pitanje da li se djeca iz Ukrajine suočavaju sa određenim poteškoćama u praćenju nastave, odgovorili da osim jezičke barijere, djeca ne nailaze na veće probleme.
“Sva dalja podrška će se razviti u odnosu na procjenu razvojnih potreba na osnovu kreiranog protokola. Protokol će poslužiti za koncipiranje odgovora na sve eventualne socio-emocionalne potrebe”, rekli su iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović.
Upitani koji su to izazovi na kojima rade u narednom periodu, kažu da će ,,najveći izazovi biti da se stvore prostorni kapaciteti, te pedagoški uslovi za njihovo uključivanje u nesmetano funkcionisanje u crnogorskom obrazovnom sistemu“.
Potreban tematski čas u školama
“Ne razumiju sva lokalna djeca šta se dešava u Ukrajini, bilo bi dobro da se održi neki tematski čas u školama “,kažu iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Djeca, kako objašnjavaju, traže da se organizuje pomoć kako bi se što lakše adaptirala u školi. Potrebna im je podrška.
“Ima maltretiranja, bulinga, postoji nerazumjevanje situacije”, ističu iz Ambasade.
Dodaju da se osjeća jezička barijera, da djeca otežanije prate nastavu.
“Djeca iz Ukrajine će imati dodatnu nastavu, kao i timove podrške u kojima će biti i Ukrajinci sa pedagoškim iskustvom. Timu podrške pomoći će i nastavnik ruskog jezika iz matične škole”, ističu iz Ministarstva prosvjete.
Kursevi jezika
U Podgorici i Budvi su od avgusta organizovani kursevi jezika za odrasle i djecu. U Baru i Herceg Novom Crveni krst i Caritas pokrenuli su kurseve njezika, kažu iz Ambasade. Psiholozi i likovni terapeuti takođe rade na olakšavanju adaptacije. Održavaju se i predavanja na kojima Ukrajinci upoznaju kulturu i život u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva prosvjete podsjećaju da je UNICEF u septembru podržao inicijativu ovog resora, odnosno Program podrške uključivanja djece iz Ukrajine u obrazovni sistem Crne Gore. Kroz program žele, kako objašnjavaju, da pruže odgovor koji se zasniva na međunarodnim smjernicama za podršku djeci iz Ukrajine ugroženoj ratnim konfliktima. Tu su smjernice koje je izradila Evropska unija – podrška uključivanju raseljene djece iz Ukrajine u obrazovanje, kao i operativne smjernice UNICEF-a za obrazovanje za ukrajinsku djecu u stanju izbjeglištva. Program je, dodaju iz Ministarstva, takođe, zasnovan ,,na postojećim intervencijama i provjerenim modelima koje će biti potrebno prilagoditi aktuelnom momentu i kontekstu“. Shodno zakonu, podsjećaju oni, strani državljani koji imaju privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori, jednaki su u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo, invaliditet ili drugo lično svojstvo.
“Dakle, svoj djeci iz Ukrajne neophodno je osigurati pristup obrazovanju od školske 2022/2023. godine, ukoliko već nijesu uključena u vaspitno-obrazovni process”, zaključuju iz Ministarstva prosvjete.
Najviše djece u Budvi, Baru, Tivtu…
Podaci Ministarstva prosvjete pokazuju da je u crnogorskom obrazovnom sistemu, odnosno u predškolskom uzrastu, osnovnom i srednjem obrazovanju, i na fakultetima, u privatnim i javnim ustanovama, evidentirano 442 djece iz Ukrajine. Među njima su i djeca raseljena iz Ukrajine, kao i ukrajinski državljani koji nijesu raseljena lica. Predškolsko obrazovanje pohađa njih 40, osnovno 314, srednje 57-oro djece, dok je na fakultetima 31 student porijeklom iz Ukrajine.
Djeca iz Ukrajine koja se školuju u našem obrazovnom sistemu, upisana u predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje i na fakultetima najbrojnija su u Budvi. Tamo ih je 140, a u Baru ih je 86, te u Tivtu 60, u Herceg Novom 65. U Podgorici je uposano njih 47, 60 ih je u Tivtu, po dvoje u Danilovgradu i Ulcinju, i po jedno dijete je u Beranama i na Cetinju.
Iz Ambasade Ukrajine kažu da ih je Univerzitet Crne Gore izvijestio da nema upisanih studenata iz Ukrajine. Na Univerzitetu Donja Gorica je sedam državljana Ukrajine, a na Univerzitetu Adriatik 24. Univerzitet Mediteran nema, za sada, studente iz Ukrajine, ali upisni rok za osnovne studije je još u toku.
Već naučili naše pismo, dobijaju pohvale od nastavnika
Učiteljica prvaka u podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Pavle Rovinski“ Aleksandra Medenica saopštila je da je učenik prvog razreda iz Rusije R. G. uspio za kratko vrijeme da nauči mnogo naših riječi, da već zna da čita naše pismo.
“Sa lakoćom savladava gradivo i na vrlo kreativan način rješava zadatke. Veseo i druželjubiv dječak, uvijek spreman da pomogne”, rekla je ona.
Kaže da su djeca iz Ukrajine dobro prihvaćena.
Preporučeno
U istoj školi, peti razred pohađa i S. M. koja je, kako kaže, pohvaljena kao jedno marljivo, lijepo vaspitano i druželjubivo dijete. Zbog jezičke barijere dešava se da je potrebno prevesti određene termine ili dodatno usmeno objasniti neki pojam.
