Video
U kontekstu aktuelnih izazova pred Crnom Gorom, on je ukazao na značaj usvajanja evropskih vrijednosti, pored dostizanja evropskog kvaliteta života.
“Nažalost, i ovih dana se možemo uvjeriti da evropske vrijednosti i ponašanje na evropski način predstavljaju veoma daleke pojmove za neke od aktera društveno-političke scene, iako je svima njima učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju često na usnama. Zato, pozivam sve da stišaju ton kojim unose podjele i da odmah prekinu sa ekstremizacijom prilika u Crnoj Gori”, rekao je predsjednik parlamenta.
Bečić je podvukao da se na razlike mora gledati kao na prednost a ne manu.
“Različitosti su pokazatelj naše širine, ne nikako naših ograničenja. To je i evropsko shvatanje. Na tom shvatanju, između ostalih, nastala je i Evropska unija. Sada kada smo, konačno, prvi put u istoriji, promijenili vlast na izborima, ne smijemo dozvoliti da preovladaju tendencije koje se u svom djelovanju služe suprotnim narativom”, poručio je on
Bečić se posebno zahvalio CGO-u na kontinuiranom doprinosu demokratizaciji i evropeizaciji crnogorskog društva.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, navela je da je danas “nasušno potrebna danas
otvorena i argumentovana diskusija o vrijednostima i strateškom pristupu oblikovanju moderne,
evropske Crne Gore, i u tom kontekstu vrijedna je inicijativa predsjednika Skupštine, Alekse Bečića, da za otpočinjanje parlamentarnog dijaloga, jer se predstavnička tijela djelotvorno mogu izraziti i
institucionalizovati demokratski kapaciteti društva“.
U osvrtu razvoj Evropske unije, od Šumanove deklaracije, preko unutrašnjih turbulencija i transformacija, do današnje EU kao jedinstvenog saveza država u čijoj osnovi su vrijednosti i standardi koji podržavaju napredak tih država u svakom pogledu, Uljarević je naglasila da su „upravo dijalog i poštovanje različitosti Evropskoj uniji pomagali da izađe iz svih kriza jača. Zato moramo njegovati zdrave društvene vrijednosti i raditi na snaženju i umrežavanju progresivnih kapaciteta“.
Ona se kritički osvrnula na proces pregovora, ocjenjujući da je on u zastoju, kako zbog prethodne vlasti, tako i zbog nove, a navela je i da bojkot Skupštine nije dobar pristup rješavanju nagomilanih problema naglašavajući visoku polarizovanog društva i nisku stopu tolerancije za različitosti, uz narušen vrijednosni sistem.
Nikoleta Đukanović, sa Univerziteta Donja Gorica (UDG), smatra da se Crna Gora nalazi u „fazi
stabilizacije parlamentarne demokratije“, podsjećajući da je Bertelsmanov indeks kategoriše kao
defektnu demokratiju jer je vrijednost indikatora sveukupne konsolidacije i političke transformacije Crne Gore za 2020. godinu bio toliko nizak.
“Ključno je da aktuelna Vlada u Crnoj Gori treba ubrza proces ispunjavanja kriterijuma na putu ka EU i da umjesto deklarativne retorike postiže konkretne rezultate. Zato će od velikog značaja biti postojanje jasne političke volje i odlučnosti za reforme, bolju primjenu zakona, uspostavljanje jakih institucija, depolitizaciju javne uprave, liberalizaciju tržišta i mnogih drugih reformi u kojima Crna Gora i sada postiže veoma ograničene rezultate…,”upozorava Đukanović.
Andro MARTINOVIĆ, reditelj i direktor Crnogorske kinoteke, izrazio je zadovoljstvo zbog pokretanja ovog vida dijaloga. On je na figurativan način i kroz komparativne primjere osvijetio neke od savremenih crnogorskih problema i izostanak pravih pristupa u njihovom rješavanju.
“Pokazalo se da je lakše promjeniti vlast nego loše navike”, konstatovao je Martinović.
„Smisao demokratije je čuvanje prava manjine a ne preglasavanje. Uostalom, pukim preglasavanjem se stvara pretpostavka da sjutra, kada se formira neka nova većina, ta nova većina poništi ove odluke. Time se samo može nastaviti ciklus gdje se gubi vrijeme a izostaje donošenje pravih odluka za budućnost. Zato mi lutamo i u tom smislu se stanje nije mnogo promjenilo, a podjele su još izraženije. O ovom treba ozbiljno da razmišljaju i oni koji odlučuju, kao i zašto je tako,“ zaključio je Martinović.
Jovana Marović, izvršna direktorka NVO Politikon, smatra da “građanke i građani ne razumiju
dovoljno proces integracije i usvajanja vrijednosti, niti same termine, poput vladavine prava, a nisi ni
dovoljno aktivni u kontroli rada uprave”.
Ona je navela podatake Politikona da 88% njih nikad nije poslalo zahtjev za slobodan pristup informacijama.
“Promjena vlasti ne znači automatski i suštinski tranformaciju države i društva, a greške prethodnika ne smiju biti ponavljane. Izgradnja institucija koje će garantovati jednaka prava za sve bez diskriminacije predstavlja izazov u Crnoj Gori, posebno ako se uzme u obzir stanje u pravosuđu i još uvijek snažan politički uticaj prethodne vladajuće partije na ovu granu vlasti”, ocijenila je Marović, uz naznaku da u državi veličine Crne Gore nije lako stati na put klijentelizmu i nepotizmu.
“Iako su tek četiri mjeseca u kabinetu, predstavnici nove vlasti su već pokazali da nisu imuni na ove boljke i da će jednaka prava za sve još dugo ostati samo floskula u izjavama političara,” konstatuje Marović.
Balša Brković, književnik i urednik u ND Vijesti, istakao je da mu je zadovoljstvo što se u Skupštini i tom sastavu razgovara o temi koja je veoma važna a često potcijenjena.
“Ne smijemo uzeti zdravo za gotovo bilo kakvo postojanje nekog evropskog sistema vrijedosti u Crnoj Gori. Traženje je upravo pokušaj da se konstituiše jedan takav sistem vrijednosti od kojeg smo mi vrlo daleko”, naveo je Brković.
On je ukazao i da nova vlast nije napravila neophodni diskontinuitet sa prethodnim režimom, ali i na
nedostatnosti koje nosi sistem koji nije stabilan.
“S jedne strane, da bi društvo išlo naprijed vi morate da imate političare koji se ne boje konfrontacije sa inercijom i sa mentalitetskim limitima. S druge strane, vrlo često naši političari nisu hrabri kada se treba konfrontirati sa tom vrstom jedne tradicije, a tradicija je, u principu, utvara i ta priča o tradiciji je, na neki način, kontraproduktivna i retrogradna, odnosno ono što vuče ovo društvo nazad”, kazao je Brković.
Preporučeno
Panel debata je dio projekta „Različiti putevi – zajedničke vrijednosti“ koji je podržan od strane Evropske unije, u okviru programa Evropa za građane, a koji CGO realizuje u saradnji sa njemačkim fondacijama Heinrich Böll i Foruma ZfD, kao i Inicijativom mladih za ljudska prava iz Zagreba i Udruženjem za modernu istoriju iz Sarajeva. Događaj je okupio predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, kao i akademske zajednice i nevladinog sektora.
