Svoja iskustva podijelile su osobe koje su bile meta govora mržnje zbog toga ko su, čime se bave ili zbog percepcije da su različiti. Panelisti i učesnici su razmatrali i mogućnosti zajedničkog djelovanja u suočavanju sa izazovima koje govor mržnje nosi sa sobom.
Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Piter Lundberg istakao je da Crna Gora bilježi porast govora mržnje, navodeći da je riječ o problemu globalnih razmjera.

„Nažalost, svjedočimo globalnom rastu dezinformacija, lažnih vijesti i narativa koji izazivaju podjele koji vode direktno do diskriminacije, govora mržnje, pa čak i do zločina iz mržnje. Obim i uticaj danas, posebno sa društvenim medijima kao globalnom platformom za širenje mržnje, su veći i rastu brže nego ikad. Zbog toga su Ujedinjene nacije UN 2019. godine usvojile Globalnu strategiju i akcioni plan o govoru mržnje u okviru kojega nastojimo da, u saradnji sa partnerima, preduzmemo akcije usmjerene na borbu protiv govora mržnje. Jer borba protiv govora mržnje je posao svih nas.“ – kazao je Lundberg, navodeći da suprotstavljanje govoru mržnje ne predstavlja ograničavanje slobode izražavanja na proizvoljan ili nezakonit način, već sprečavanje da mržnja eskalira u diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.

Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka istakao je da Crna Gora nastoji da zadrži svoj evropski put i da unaprijedi poštovanje ljudskih prava u svom društvu i da istrajava u jačanju tolerancije i prihvatanju različitosti.

„Govor mržnje treba smanjivati svakodnevno, okrećući se sadržajima koji mogu doprinijeti našoj daljoj edukaciji, opštoj kulturi, podizanju svijesti o esencijalnim stvarima. Svemu negativnom dodatno dajemo na značaju ponavljajući rečeno, zato je potrebno da suzbijamo negativne pojave u društvu. Pokretači svake promjene bilo dobre ili loše smo mi sami.“ – kazao je Đeka.

Učesnici skupa čuli su svjedočanstva panelista koji su bili izloženi različitim oblicima govora mržnje, među kojima su, između ostlog, bili pripadnici pripadnici romske zajednice, LGBT zajednice, osoba sa invaliditetom.

„Bojim se da živimo normalizaciju govora mržnje i to je ono što me veoma brine. Govor mržnje je prije svega ponižavanje i potiranje onog dugog, ko je drugačiji i ko je različit i krajnje je vrijeme da se ova tema ozbiljno otvori.“ – kazala je Sabina Talović iz Pljevalja koja je bila žrtva govora mržnje.

Dan ljudskih prava obilježava se svake godine u znak sjećanja na 10. decembar 1948. godine kada su države članice Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Od tada, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima predstavlja osnov za sistem koji promoviše i štiti prava svih ljudi na svijetu.