“U 2023. godini, oružani sukobi, nasilje, kršenje ljudskih prava i klimatske promjene uzrokovali su prisilno raseljavanje više od 110 miliona ljudi. To znači da je danas više od jedan odsto čovječanstva raseljeno, ili da je jedan na svakih 78 ljudi na zemlji primorano da napusti svoje domove. Ukoliko bi sva prisilno raseljena lica živjela u jednoj državi ona bi bila 14 najmnogoljudnija država na svijetu – što čini dramatičnu prekretnicu koju bi malo ko očekivao prije jedne decenije”, kazali su u saopštenju.

Šef UNCHR u Crnoj Gori Žan-Iv Bušardi je rekao da su podrška i solidarnost ljudima koji su primorani da pobjegnu koje su pokazali Vlada i narod Crne Gore u poslednjih 30 godina i danas nevjerovatno ohrabrujući.

“Crna Gora je pokazala da je zemlja utočišta za sva prisilno raseljena lica, obezbjeđujući nesmetan pristup njenoj teritoriji i proceduri azila, bez diskriminacije tretirajući sve ljude koji su primorani da pobjegnu sa poštovanjem i dostojanstvom. Na Svjetski dan izbjeglica, mi u UNHCR-u obnavljamo našu posvećenost da obezbijedimo sigurnost svima kojima je potrebna međunarodna zaštita, bez obzira na njihovu zemlju porijekla”, dodao je on.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je poručio da bi danas na  Svjetski dan izbjeglica trebalo da se podsjetimo da nije potrebno biti velika i bogata zemlja kako bi pomogla ljudima iz zemalja zahvaćenim ratom, već zemlja velikog srca.

Povezani članci

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Politika

Đukanović: Niko ne mari za posljedice svojih pogrešnih procjena koje su pomogle da se najnaprednija država Zapadnog Balkana sunovrati u brlog

“A Crna Gora to jeste. Crna Gora je zemlja koja već 30 godina njeguje politiku otvorenih vrata prema raseljenim licima. Istorija nas je naučila da imamo specifičan odnos prema izbjeglicama. U teškim vremenima bili smo najsolidarniji. Obavezali smo se da njegujemo evropske vrijednosti i radimo u skladu sa UN agendom, ali što je još bitnije, da budemo solidarni i da budemo ljudi. To je poruka koje treba da se podsjetimo upravo danas, na Svjetski dan izbjeglica”, naveo je on.

Samo ove godine rat u Ukrajini raselio je više od osam miliona ljudi.

“U Crnoj Gori, danas ponovo svjedočimo izvanrednoj solidarnosti od strane naroda i Vlade Crne Gore, koja je zadržala otvorene granice za preko više od 30,000 Ukrajinaca koji borave u zemlji kroz neki vid pravnog statusa, od kojih nešto više od 5,200 ljudi ima privremenu zaštitu. UNHCR je zahvalan Vladi Crne Gore na aktiviranju režima privremene zaštite za ova lica, koji je na snazi od 14. marta 2022. godine”, naveli su u UNCHR.

Šefica delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa ja kazala da pozdravlja opredijeljenost Crne Gore da stane uz Evropsku uniju u zbrinjavanju i zaštiti ukrajinskih izbjeglica.

“To je isti duh solidarnosti koji smo vidjeli i u Evropskoj uniji. Sada više nego ikada, EU ostaje posvećena pružanju podrške onima koji su primorani da napuste svoje domove širom svijeta. Nastavićemo da radimo na političkim rešenjima da eliminišemo osnovne uzroke koji primoravaju ljude da pobjegnu. U ovom poduhvatu, radimo ruku pod ruku sa našim partnerima širom sveta. U Crnoj Gori smo posebno ponosni na naše partnerstvo sa UNHCR-om i nacionalnim vlastima. Naše partnerstvo i saradnja sa nacionalnim vlastima ključni su za najvažniji zadatak koji predstoji”, navela je Popa.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko je rekao da Crna Gora od početka oružanih sukoba u Ukrajini u kontinuitetu nastavlja da pruža pomoć i podršku ukrajinskim izbjeglicama, koje su u velikom broju našle utočište u Crnoj Gori.

“Ukrajina je nemjerljivo zahvalna Crnoj Gori, koja iako teritorijalno mala država, prednjači po solidarnosti sa izbjeglicama iz Ukrajine u odnosu na države regiona i Evrope”, poručio je ambasador Ukrajine.

U UNCHR su kazali da je od uspostavljanja sistema azila u Crnoj Gori 2007. godine do danas, država dozvolila pristup teritoriji, bezbjednosti i proceduri azila za preko 17.000 ljudi.

“Mada je ogromna većina njih nastavila dalje ka drugim zemljama, 117 ljudi je dobilo međunarodnu zaštitu. Na Svjetski dan izbjeglica, pohvaljujemo Crnu Goru za postignute rezultate i potvrđujemo našu podršku državi u daljem jačanju njenog sistema azila. Crna Gora je takođe pokazala nepokolebljivu posvećenost ljudima koji su bili primorani da pobjegnu zbog tragičnih sukoba u regionu tokom devedesetih godina”, istakli su u UNCHR.

Prema njihovim riječima, do danas je preko 12.000 izbjeglica sa prostora bivše Jugoslavije dobilo status stranca sa stalnim boravkom – čime su ova lica uspješno i sveobuhvatno integrisana u crnogorsko društvo.

“Dok pohvaljujemo nevjerovatno gostoprimstvo Crne Gore i njenog naroda, napominjemo da je potrebno udvostručiti naše napore da dođemo do važnog cilja, a to je da i preostalih 60 izbjeglica iz bivše Jugoslavije riješe svoj pravni status u zemlji do kraja ove godine. Crna Gora je takođe nadomak ostvarivanja globalnog cilja iskorijenjivanja apatridije – globalne kampanje koju je UNHCR uspostavio 2014. godine. Zajednički napori Vlade i UNHCR-a doveli su do impresivnih rezultata tokom godina u ovoj oblasti, značajno umanjujući broj ljudi u riziku od apatridije na nekoliko stotina”, navodi se u saopštenju UNCHR.

Zaključili su da na Svjetski dan izbjeglica odaju počast hrabrosti i istrajnosti izbjeglica širom svijeta.

“I na ovaj dan, simbolično i važno za nas u UNHCR-u, želimo podsjetiti da izbjeglice zaslužuju da budu zaštićene, podržane i uključene – ko god da su, odakle god da dolaze, kad god su primorane da pobjegnu”, poručili su u UNCHR.