“Neka 2025. godina postane godina pozitivnih promjena za svako dijete u Crnoj Gori”, poručili su.

Kako je saopšteno iz UNICEF-a, dok su mnogi novogodišnje praznike proveli u krugu porodice, okruženi toplinom i radošću, u našoj zemlji postoje djeca koja nisu u svojim porodicama već u ustanovi za djecu bez roditeljskog staranja, daleko od osjećaja sigurnosti i pripadnosti koje pruža porodica.

Navode da je njihova novogodišnja noć podsjetnik svima da pravo svakog djeteta da raste u porodici nije samo ideal, već i obaveza društva.

Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, nedavno je posjetio Dječji dom „Mladost” u Bijeloj, u kojem boravi blizu 70 djece bez roditeljskog staranja.

„Puno sam djece danas sreo. Skoro pola njih ima smetnje u razvoju i mnoga su djeca pripadnici manjina, poput Roma i Egipćana. Čak 90 odsto njih ima roditelje. Čuo sam puno individualnih komplikovanih priča o krizama u porodici i napuštanjima. Međutim, uvijek postoje rješenja. Smještanje djece u instituciju treba da bude posljednje rješenje i to vrlo privremeno. Mnoga djeca koju sam sreo borave ovdje mnogo godina. To je neprihvatljivo”, kazao je Servadei.

UNICEF zagovara tri ključne stvari kako bi svako dijete u Crnoj Gori raslo u toplom porodičnom okruženju.

„Jedna je da postavimo deinstitucionalizaciju kao najvažniji politički prioritet. Za to su potrebne strategije koje treba podržati, kao i budžeti za njihovo sprovođenje. Druga stvar je da osiguramo da su socijalni radnici bliži porodicama u vrijeme kriza, kako bi mogli da spriječe odvajanje djece od porodice. Treća stvar je da obezbijedimo hraniteljstvo kroz centre za hraniteljstvo ili usvajanje djeteta kada nije u najboljem interesu djeteta da ostane u porodici ili kod rođaka”, poručio je Servadei.

Marela Savić, direktorica Dječjeg doma „Mladost” u Bijeloj, prepoznaje nedostatak ljudskih resursa kao ključni izazov za kompletan sistem socijalne i dječje zaštite, kao i nedostatak usluga podrške porodicama u lokalnoj zajednici, naročito kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju.

Povećanje broja ove djece, ali i djece koja su doživjela nasilje u porodici i one s problemima iz domena mentalnog zdravlja, koje se posljednjih godina bilježi u ovoj instituciji, jasno ukazuje, dodaje se u saopštenju, da je neophodno više ulagati u ljudske resurse, prije svega socijalne radnike, i u adekvatne servise podrške djeci, mladima i porodicama širom zemlje.

„Prije svega, treba poraditi na razvijanju hraniteljstva, što se i radi upravo planovima za otvaranje centra za hraniteljstvo. Mislim da će taj centar veoma doprinijeti sprečavanju institucionalizacije djece i, naravno, rad s biološkim porodicama, pružanje podrške porodici”, objašnjava direktorica Savić.

Njena glavna preporuka je da se pod hitno poveća broja socijalnih radnika i uopšte stručnjaka za rad s djecom i porodicama u krizi.

„Šta bi bile preporuke, ali opet pod uslovom da i centri imaju dovoljno ljudskih resursa, da te promjene staratelja, odnosno voditelja slučaja, budu rjeđe, jer se djeca vezuju za ljude. Njima je bitno da osoba koja je bila prethodno njihov staratelj, to bude ponovo. Dakle, ja znam da kolege iz centara to ne mogu uvijek da sprovedu zbog različitih razloga, prije svega zbog nedostatka stručnih kadrova. To je ono što muči sve nas u sistemu”, ističe Savić.

Ona apeluje na bolju saradnju između sistema dječje i socijalne zaštite, obrazovanja, zdravlja i pravosuđa.

„Smatram da je za svako dijete koje uđe u ovu instituciju evidentno da roditelj ne može o njemu da brine, da njegovi roditeljski kapaciteti nisu na očekivanom i potrebnom nivou i da bi negdje kroz sistem to moralo da se identifikuje, barem ograničenjem roditeljskog prava. To ograničenje ima svoj rok trajanja i, naravno, može da prestane. Dakle, kao sistem, mislim da moramo biti tu ažurniji, a kad kažem sistem, mislim i na pravosudni sistem, jer znamo da ti postupci poprilično dugo traju”, kaže Savić.

Kada je u pitanju zdravstveni sistem, direktorica Dječjeg doma ukazuje na urgentnu potrebu podrške klinike za djecu s problemima iz domena mentalnog zdravlja koja je nedavno otvorena u Podgorici, ali još nije počela s radom.

„Klinika je otvorena, ali prema informacijama s kojima raspolažemo, još uvijek nije primila prve pacijente i bilo bi veoma značajno da kolege iz zdravstvenog sistema nađu način da to odjeljenje počne da prima pacijente zbog toga što su potrebe poprilično velike. Ne mislim samo na djecu koja borave u ovoj instituciji, mislim uopšte na društvo u Crnoj Gori, jer smo svjedoci sve većih problema s mentalnim zdravljem kod najmlađih. Dakle, to nas negdje sve poziva da učinimo više i bolje”, poručuje Savić.

Dok se slavi Nova godina i otvaraju vrata novim počecima, važno je podsjetiti na one kojima je podrška najpotrebnija – djecu koja praznike dočekuju bez porodice.

“UNICEF i Dječji dom „Mladost” u Bijeloj upućuju poziv građanima, institucijama i organizacijama da zajedničkim djelovanjem doprinesu razvoju hraniteljstva, s ciljem da svako dijete osjeti toplinu i sigurnost porodičnog doma. Neka 2025. godina postane godina pozitivnih promjena za svako dijete u Crnoj Gori”, zaključuje se u saopštenju.