Video
Prema podacima Monstata iz 2024.godine 28,4 posto djece u Crnoj Gori nalazi se u riziku od siromaštva. UNICEF upozorava da najmanje svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu, što uključuje ne samo nedostatak novca, već i ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama.
Djeca u Crnoj Gori odrastaju uz puno izazova, kaže Došljak, što uključuje emocionalnu zapuštenost, nasilje, razne digitalne opasnosti, ali i, dodaje ona, siromaštvo, nedostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga.
,,Posebno zabrinjava što nepovoljni uslovi u kojima ta djeca odrastaju utiče na njihov rast i razvoj. Vidljiva je razlika između ruralnih i urbanih sredina, gdje su obično djeci koja odrastaju u ruralnim sredinama sve stvari teže dostupne, a kako novo doba donosi nove tehnologije to predstavlja izazov u smislu što djeca imaju mnogo brži i lakši pristup različitim informacijama, pa često i onim koje nijesu u skladu sa njihovim uzrastom i njihovom dobi, pa sa su samim tim izloženi različitim pritiscima. Izazova ima mnogo, oni nijesu nimalo jednostavni, čak štoviše kompleksni su, i obično vuku jedno drugo. Moramo napraviti društvo koje brine o djeci i moramo se posvetiti zajedničkim snagama rješavanju problema i izazova sa kojima se današnja djeca susreću”, rekla je Došljak.
Skoro trećina djece u Crnoj Gori se nalazi u riziku od siromaštva, podsjeća Došljak i dodaje da su to alarmantni podaci koji,ističe ona, nikoga ne bi smjeli da ostave ravnodušnim.
,,Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Iako postoji zakonski okvir koji štiti prava djeteta, koji je jasno postavljen, ono što je bitno jeste kako on zapravo funkcioniše u praksi. Kada govorimo konkretno o centrima za socijalni rad, svaki centar i svaki zaposleni u centru ima obavezu da štiti prava djeteta, da negdje svakodnevnim radom sa djecom pdocjeni stanje i potrebu korisnika, da izradi plan koji odgovara konkretno svakom djetetu pojedinačno i njegovim potrebama, da pruža podršku kako djeci, tako i roditeljima, kroz savjetodavni rad, da sarađuje sa drugim institucijama kako bi uključio kako djecu, tako i roditelje u sve potrebne sektore društva i sistema, a sve se to radi u najboljem interesu djeteta”, istakla je Došljak.
O mentalnom zdravlju se govori više nego ikad, cijeni Došljak, ali ipak nedostaje dovoljan broj stručnjaka koji bi u tom segmentu, naglašava ona, radio sa djecom.
Preporučeno
,,Kao što je potrebno da se razvijaju razni servisi podrške u zajednici kada je u pitanju samo mentalno zdravlje, jer djeca koja odrastaju u okruženju gdje su im određeni resursi manje dostupni i nijesu uopšte dostupni, trpe zaista veliki pritisak. Odrastajući pod tim pritiskom, sa tako malo godina njima nije nimalo lako i zaista jeste jako važno da svako od nas iz struke negdje iz svog dijela obavlja svoj zadatak prvo u prepoznavanju takvih stvari, koje je u nekom segmentu jako teško prepoznati, jer takva djeca nerijetko ostaju ispod radara”, zaključila je Došljak.
