To su rezultati posljednjeg istraživanja koje je Ipsos, uz podršku UNICEF-a, sproveo na nacionalno reprezentativnom uzorku roditelja djece uzrasta 4‒17 godina.

Prije krize je tek nešto više od jedne trećine roditelja (38%) razgovaralo s djecom o tome šta prate na TV-u i internetu, a sada to radi preko dvije trećine roditelja (70%).

„Naglo povećanje ove prakse tokom mjesec dana društvene distance ukazuje na to da je roditeljima u normalnim okolnostima vjerovatno glavni izazov da nađu vrijeme da razgovaraju s djecom o sadržajima koje prate u medijima. Na ovaj zaključak ukazuje i skok u broju roditelja koji ograničavaju vrijeme koje dijete provodi uz medije – sada to radi većina (62%), a prije krize je to radilo pola roditelja (49%)“, objašnjava direktor Ipsosa za Crnu Goru Vladimir Raičević.

Međutim, broj roditelja koji ograničava sadržaj koji im dijete prati u medijima nije se značajno povećao – nešto više od pola roditelja je to radilo prije krize kao i sada. Samo je jedan manji procenat roditelja iskoristio to što su kulturne institucije obezbijedile besplatne sadržaje za djecu i mlade u medijima. Tek nešto više od četvrtine roditelja (27%) kaže da je češće nego prije krize izazvane koronavirusom gledalo pozorišne predstave zahvaljujući njihovom emitovanju na televiziji. Još manje roditelja, samo 15%, kaže da je s djecom sada više bilo u muzeju nego prije krize zahvaljujući virtuelnim posjetama preko interneta, koje su omogućene tokom ovog perioda.

„Ključna poruka naše kampanje medijske pismenosti je ’Birajmo šta gledamo, čitamo i slušamo’, jer uticaj medija, prije svega, zavisi od sadržaja koje pratimo. Kvalitetni medijski sadržaji mogu da podrže razvoj djece, kao i njihova analiza kroz razgovor s djecom. Stoga pozivamo roditelje da nastave da razgovaraju s djecom o medijima i da im ograničavaju ne samo vrijeme, već i sadržaje koje prate”, poručuje koordinatorka komunikacija u UNICEF-u u Crnoj Gori Jelena Perović.

Svaki drugi roditelj kaže da je tokom ovog perioda više nego ranije s djecom igrao društvene igre, fizički se rekreirao i spremao jela.

„Dobro je da su roditelji višak vremena s djecom iskoristili za oflajn aktivnosti i time doprinijeli uspostavljanju ravnoteže između vremena koje djeca provode ispred ekrana i onog koje je za druge aktivnosti”, ističe psihoterapeutkinja Darija Petović-Bambur.

Skoro svi roditelji (94%) su srećni jer su tokom ovog perioda imali priliku da provode mnogo više vremena s djecom. Tek svaki deseti roditelj kaže da se tokom ovog perioda dosađivao ili da nije znao kako da ispuni vrijeme s djecom.

Preporučeno

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

Ovo je četvrto istraživanje koje je Ipsos sproveo, uz podršku UNICEF-a, tokom krize izazvane pandemijom COVID-a-19. Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje sastoji se od 804 roditelja djece uzrasta 4‒17 godina, u Crnoj Gori. Prikupljanje podataka obavljeno je kroz telefonsku anketu s upitnikom prosječne dužine od 15 min, u periodu od 25. do 29. aprila tekuće godine.