Video
Agencije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori pozivaju na promišljene, na rizicima zasnovane i fleksibilne pristupe bezbjednom ponovnom otvaranju škola. Treba izbjegavati opšti pristup kojim se odlučuje da li se sve škole otvaraju ili ne. Nijednu uzrasnu grupu ne bi trebalo u potpunosti isključiti iz nastave u učionicama. Odluka da se otvori neka škola, kao i odluka o tome koji razredi treba da pohađaju nastavu u njoj, treba da se zasniva na procjeni rizika za konkretnu školu, pri čemu se uzima u obzir lokalna transmisija virusa i kapacitet škole da ublaži rizik i ispoštuje sve preporuke relevantnih zdravstvenih institucija. Rezultat će morati da bude kombinovani pristup modalitetima učenja ‒ u učionici, van nje i onlajn putem ‒ koji se mogu razlikovati od škole do škole. Ovo je bio jedan od glavnih zaključaka istaknutih na nedavnom sastanku SZO, UNESCO i UNICEF-a.
Cilj sastanka bio je razmatranje preporuka UN za pružanje bezbjednog i kvalitetnog obrazovanja svakom djetetu u Crnoj Gori tokom trajanja pandemije COVID-a-19, kao i utvrđivanje najboljih načina da navedene tri organizacije UN podrže zemlju u ostvarivanju ovog cilja.
Sve tri UN agencije su o ovim zaključcima tokom ove sedmice razgovarale na sastanku sa Ministarstvom prosvjete i Institutom za javno zdravlje.
“Pošto situacija nije ista u svakoj školi i lokalnoj zajednici u Crnoj Gori, primjena jednog istog modela za sve neće imati uspjeha u svakoj školi niti u odnosu na svako dijete. UNICEF preporučuje svakoj školi i predškolskoj ustanovi da, u dogovoru sa lokalnom zajednicom i zdravstvenim organima, sprovede procjenu rizika. Takva procjena će ukazati, između ostalog, na to da li se raspolaže s dovoljno prostora da se izbjegnu prevelike grupe učenika, da li su higijenski uslovi u objektu dovoljno dobri, da li postoje opcije za učenje na otvorenom, koliko je učenika i nastavnog kadra čije je zdravstveno stanje rizično, koliko učenika nema pristup kompjuteru ili internetu, koliki je kapacitet za kvalitetno i inkluzivno učenje onlajn putem,” ističe Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Na osnovu podataka dobijenih putem procjene rizika, škola može da pripremi akcioni plan za rješavanje različitih zdravstvenih i obrazovnih izazova.
Prema Santanderu, kvalitetno obrazovanje treba pružiti u skladu s potrebama svakog djeteta, što znači da će za neku djecu to biti u učionici, dok druga nastavu mogu pratiti onlajn putem, ili se ta dva pristupa mogu kombinovati.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović podsjeća da je bezjedno ponovno otvaranje škola od ključnog značaja za zdravlje i dobrobit djece, kao i da zatvaranje škola najteže posljedice ostavlja na najugroženiju djecu.
Škole treba posmatrati u sveukupnom kontekstu lokalne zajednice i odluke o njihovom ponovnom otvaranju treba da budu dio šire, drugoročne strategije zasnovane na podacima.
“Problemi koji se tiču obezbjeđivanja adekvatne higijene u svakoj školi i vrtiću moraju se hitno rješavati – pristup sapunu i vodi je od suštinskog značaja. Posebne politike treba sprovesti za djecu izloženu riziku, onu sa posebnim obrazovnim potrebama ili određenim zdravstvenim problemima, kao i za nastavnike čija je zdravstvena situacija takva da su posebno ugroženi od infekcije. Niko ne smije biti zaboravljen. Poštovanje mjera zaštite koje se tiču higijene ruku, držanja fizičke distance, upotrebe zaštitnih maski po potrebi, te ostajanja kod kuće u slučaju da se neko razboli, temelj je bezbjednog obrazovanja tokom pandemije Covid-a-19“, ističe Brajović.
Navedene tri agencije UN podvlače da se, u slučaju zatvaranja neke škole zbog zdravstvenih rizika, preporučuje da škola odmah svoj djeci obezbijedi onlajn nastavu i da istovremeno uloži napore da se smanje rizici, kako bi djeca bezbjedno mogla da se vrate redovnoj nastavi što je prije moguće.
Šef Antena kancelarije UNESCO-a u Sarajevu Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi Siniša Šešum podsjeća na hitnost u rješavanju digitalnog jaza u zemlji i na potrebu da se sve odluke zasnivaju na stalnim konsultacijama s roditeljima, djecom, nastavnicima i sektorom zdravstva.
“Prema nedavnoj studiji UN sprovedenoj u Crnoj Gori, 16 posto porodica s djecom starosti do 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu koji je povezan na internet. Ovaj digitalni jaz se ne odnosi samo na nejednak pristup novim tehnologijama, već i na razlike u posjedovanju vještina koje omogućavaju adekvatno korišćenje tih tehnologija. Iz tog razloga je, pored obezbjeđivanja kompjutera povezanih na internet, potrebno obezbijediti svim nastavnicima obuke na temu digitalne pedagogije. Konačno, svaka škola bi trebalo da pripremi, sprovodi, prati i ocjenjuje svoj akcioni plan za obrazovanje tokom pandemije COVID-a-19, uz stalne konsultacije s učenicima, nastavnicima, roditeljima i u tijesnoj saradnji sa sektorom zdravstva,” kaže Šešum.
Sve tri agencije UN preporučuju jačanje saradnje s lokalnom zajednicom i privatnim sektorom u cilju rješavanja različitih problema škola.
Na primjer, donacije pojedinaca i privatnog sektora mogu pomoći da se riješe problemi učenika i nastavnika koji nemaju pristup novim tehnologijama ili problemi koji se odnose na uspostavljanje adekvatnih higijenskih uslova u školskim objektima.
Takođe, u cilju rješavanja pitanja pretrpanih škola i predškolskih ustanova, opštinske vlasti i privatni sektor mogu pronaći alternativne prostore u lokalnoj zajednici i osposobiti ih za održavanje nastave.
UNICEF, SZO i UNESCO pozivaju nadležne da unaprijede školsku infrastrukturu, kako bi se riješio ovaj dugoročni izazov koji narušava kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori.
Preporučeno
“UNICEF je spreman da pruži podršku Crnoj Gori u sprovođenju neophodnih kratkoročnih i dugoročnih promjena obrazovnog sistema, kako bi svako dijete u zemlji moglo da ostvari svoje pravo na bezbjedno i kvalitetno obrazovanje”, zaključuje Santander.
