Video
Generalni sekretar te sindikalne centrale Srđa Keković kazao je da Poslovnik Ustavnog suda omogućava prostor za preispitivanje odluke prije njenog, kako se pravno zove, otpremanja Službenom listu.
“To je moguće kako je navedeno ‘ako je došlo do novih saznanja ili činjenica koje su od bitnog značaja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i od uticaja su na pravilnost odlučivanja’. Smatramo da su nova saznanja u vezi ovog člana to što njegovo izbacivanje obesmišljava druge članove zakona koji se na njega odnose, kao i da je njegovim ukidanjem došlo do kolizije sa Zakonom o radu zbog čega će veliku štetu pretrpjeti ogroman broj građana”, rekao je Keković na konferenciji za novinare.
On je naveo da će ovu inicijativu sjutra poslati Ustavnom sudu, kao i da očekuju podršku javnosti i drugih institucija.
Ustavni sud je u četvrtak prošle sedmice ukinuo član zakona koji se pravo na starosnu penzije stiče kada osiguranik muškarac navrši 66 godina i žena 64 godine i najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da bi sada jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja. Obrazloženje za ovakvu odluku je bila navodna diskriminacija muškaraca.
Ustavni sud je u četvrtak objavio samo saopštenje sa sjednice, a nije objavio samu odluku sa obrazloženjem.
U dosadašnjoj praksi pisanje takve odluke traje i po tri-četiri mjeseca, prije nego što bude objavljena u Službenom listu. Do objavljivanja odluke u Službenom listu osporeni član zakona je i dalje važeći.
Keković je kazao da zbog važnosti ovog pitanja i uticaja na više hiljada građana, neće beskonačno čekati na odgovor Ustavnog suda o tome da li će na ponovno odlučivanje povući ovo rješenje i o njemu organizovati javnu raspravu.
“Već planiramo naredne akcije. Kontaktiraćemo poslaničke klubove kao i resorno ministarstvo nove Vlade, kako bi u slučaju da Ustavni sud odbije našu inicijativu i pošalje ovakvu odluku Službenom listu, odmah reagovali usvajanjem izmjena Zakona o Fondu PIO kako bi se ova norma vratila u pravni sistem”, kazao je Keković.
Inicijativu da Ustavni sud ocjenjuje zakonitost spornog člana podnijelo je u oktobru 2020. godine Udruženje sudija Crne Gore.
Keković je kazao da je Udruženje sudija ovu inicijativu poslalo zbog spornog tumačenja člana Ustava da sudijska funkcija prestaje danom ispunjavanja uslova za starosnu penziju.
“Mi smo i tada reagovali i od tada vodimo kampanju dokazivanja da bi ukidanje ovog člana zakona bilo pogrešno i nanijelo štetu velikom broju građana. Smatramo da se tumačenja da sutkinje moraju da idu u penziju sa 64 godine i sudije sa 66 godine, u vezi ovog zakona nije bilo ispravno, kao i da je rješenje problema trebalo tražiti kroz izmjenu člana Ustava koji se odnosi na sudijske funkcije, a ne ukidanjem člana zakona koji se ne odnosi samo na sudije već i sve građane Crne Gore”, kazao je Keković.
On je naveo i da ne želi da vjeruje da je prilikom odlučivanja o ovoj odluci bilo i ličnog interesa kako bi pojedine sudije produžile sebi mandat, na štetu hiljada drugih radnika.
Zamjenica Generalnog sekretara, Ivana Mihajlović, kazala je da muškarci nijesu bili diskriminisani zbog toga što su žene mogle iskoristiti pravo da odu u starosnu penziju sa 64 godine, jer je to bila afirmativna akcija dozvoljena i preporučena od Evropskog suda za ljudska prava.
“Ovaj član zakona daje mogućnost da žene ako žele iskoriste to pravo, nije obavezujuća. Ona u našem ali i zakonima drugih država postoji upravo zbog toga što su žene teže nalaze posao, što zbog materinstva ostaju bez godina staža osiguranja. Ovom normom se želio ispraviti takav status, kako žene ne bi ispaštale – to nije bio privilegovani položaj”, rekla je Mihajlović.
Ona je podjsteila da je ovaj član zakona mijenjan kada je to odgovaralo iz političkih razloga, da se određene osobe prijevremeno pošalju u penziju, kao i da Ustavni sud nije prepoznao drugu stvarnu distriminaciju jer zaposleni u privatnom sektoru moraju da idu u starosnu penziju sa navršenih 66 godina, dok zaposleni u javnom sektoru ako žele mogu da rade do 67 godine.
“Sada, nakon ovakve odluke Ustavnog suda, imamo situacije da neko ko navrši 66 godina mora da dobije raskid radnog odnosa a da istovremeno ne može da ode u penziju jer nema 40 godina staža osiguranja. Govorimo o hiljadama ljudi kojima će biti ugrožena egzistenicija”, kazala je Mihajlović.
Predsjednik Glavnog odbora USS-a i predsjednik granskog sindikata prosvjete Jovan Drašković ukazao je na dodatni problem za zaposlene u toj oblasti koji je napravilo ukidanje ovog člana.
Preporučeno
“Zaposlenima u prosvjeti godine staža osiguranja zavise od norme. Na primjer, ako radi sa 50 odsto norme ta godina mu se računa sa 50 odsto staža osiguranja. Ako neko 40 godina radi na posla norme on ima 20 godina staža osiguranja. Ukoliko bi ostala ovakva situacija nastala odlukom Ustavnog suda ogroman broj prosvjetnih radnika ne bi ni mogao da ode u penziju”, dodao je Drašković.
