Propisana kazna za ovo krivično djelo može biti novčana ili zatvorska do godinu.

Pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju vođen je jedan krivični postupak protiv dvije osobe, koji je okončan zatvorskom kaznom.

Tri mjeseca zatvora

Bjelopoljci B. Ć. i R. Ć. osuđeni su na ukupno tri mjeseca zatvora zato što su u maju 2020. godine optuženi da su, uoči Dana nezavisnosti 2020. godine, sa ulične rasvjete istrgli 12 crnogorskih zastava i oštetili drvene držače na kojima su bile zakačene.

Njih dvojica su bili optuženi za krivično djelo povreda ugleda Crne Gore u saizvršilaštvu.

Zbog toga je Osnovni sud u Bijelom Polju okrivljenom B. Ć. izrekao kaznu zatvora u trajanju od 30 dana, a R. Ć. je istom odlukom osuđen na 60 dana zatvora.

Prilikom odbrane, obojica optuženih tvrdili su da su bili u alkoholisanom stanju i da su, iz čiste zabave, odlučili da „skoče“ kako bi utvrdili da li mogu dohvatiti zastave sa stubova ulične rasvjete ali bi one ostajale u njihovim rukama zajedno sa držačima na kojima su bile zakačene.

Oni su, prilikom suđenja, priznali krivično djelo i naveli da se duboko kaju jer se, kako su kazali, obojica nacionalno deklarišu kao Crnogorci te da nikada nijesu imali namjeru da skrnave državne simbole Crne Gore, jer je to, kako su istakli, njihova država.

U Nikšiću procesuirana jedna osoba

Iz Osnovnog suda u Nikšiću saopšteno je da je zbog nepoštovanja državnih simbola u prethodne četiri godine procesuirana jedna osoba, ali da je pravosnažno oslobođena krivice.

,,Pred ovim sudom vodio se jedan krivični postupak za navedeno krivično djelo, ali je okončan oslobađajućom odlukom”, kazali su Pobjedi iz suda.

U Podgorici, Baru i Pljevljima nije vođen nijedan krivični postupak za krivično djelo povreda ugleda Crne Gore u posljednje četiri godine.

Prema ranijim podacima Sudskog savjeta, u Crnoj Gori je od početka 2017. do kraja maja 2022. godine pravosnažno osuđeno sedam osoba zbog nepoštovanja državnih simbola, od kojih sedam na zatvorsku kaznu.

Od 2017. godine, osim sedam zatvorskih kazni, izrečena je jedna uslovna i tri novčane kazne.

Posljednja novčana kazna izrečena je u junu 2022. godine kada je osuđen R. J. (1987). Osnovni sud na Cetinju tada mu je naložio da plati kaznu u iznosu od hiljadu eura zbog povrede ugleda države Crne Gore.

On je, kako je utvrđeno, javno izložio poruzi zastavu države Crne Gore tako što je izašao iz automobila kojim je upravljao Milorad Popović, skinuo zastavu, koja je bilo vidno istaknuta, a potom je bacio na tlo.

Cetinjsko tužilaštvo procesuiralo je i J. Đ. (39) iz Podgorice koja se sumnjiči da je skinula državnu zastavu sa ograde Cetinjskog manastira i bacila je preko ograde.

Protiv monahinje S. S. koja se sumnjiči da je 6. avgusta ove godine skinula zastavu sa ograde Cetinjskog manastira i kasnije je bacila na zemlju, podnešena je prijava osnovnom državnom tužiocu na Cetinju zbog narušavanja ugleda Crne Gore, a u tom predmetu još traje izviđaj.

Zakon

Osoba koja prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je to predviđeno propisima, sjedjenjem, zviždanjem, stvaranjem buke ili na drugi način ne oda joj počast kazniće se novčanom kaznom od 700 do dvije hiljade eura.

To predviđa Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti, kojim su propisane novčane kazne za nepoštovanje grba, zastave i himne Crne Gore.

Takođe, iznosom od hiljadu do 20.000eura kazniće se i pravno lice koje upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore.

Sudovi su dužni da sprovode ove kazne ako se na grbu ili zastavi učini bilo kakva izmjena ili se simboli upotrijebe kao robni ili uslužni žig, uzorak ili model, te ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo, ili kao prostirka ili zavjesa.

Zakonskim aktima predviđene su i kazne ,,ukoliko se u tekstu ili melodiji himne izvrši bilo kakva njena izmjena ili se izvede na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore“”.

Pored ostalog, ovim zakonom propisane su kazne za nepoštovanje simbola za odgovorna lica od 300 do dvije hiljade eura, za fizička lica od 300 do dvije hiljade, a za preduzetnike od 300 do šest hiljada eura.