Upotreba tehnologije među starijima svedena na minimum
Da je odbojnost prema novom i inovativnom, većinom, zajednička karakteristika starijih osoba govori i činjenica da su sagovornice i sagovornici zamolili/e da se navedu samo njihovi inicijali, što pokazuje da nisu navikli na virtuelni prostor i iskazivanje stavova javno. Oni/e za portal Standard dijele svoja iskustva kada je u pitanju tehnologija.Šezdesetogodišnjakinja K.O. kaže da od uređaja posjeduje mobilni telefon, ali da njeno poznavanje ne ide predaleko.
,,Pametni telefon kosristim svakodnevno, minimun tri sata. Društvene mreže nemam. Internet mi služi za čitanje vijesti na portalu ili gledanje serija, filmova, videa na YouTube-u” obrazlaže ona.
Situacija je slična i kada je riječ o drugoj sagovornici.
Sedamdesetosmogodišnja R.R. priča da ima pametni telefon koji joj je poklonila unuka i ,,naučila je da se javi i pozove preko aplikacije WhatsApp”, te da je to jedino čime se služi.
Da je ostajanje na istom tehnološkom nivou stari trend koji se odupire novom, pokazuju riječi i naredne sagovornice, sedamdesettrogodišnje V.M.
,,Na telefonu znam osnovno, ono što mi treba. Znam da nazovem preko običnog poziva, preko aplikacija WhatsApp i Viber, umijem da fotografišem. Poruke pročitam, ali se nisam trudila da naučim da ih pošaljem. Osim toga, pretražujem vijesti na portalima, zatim, slušam videe na YouTube-u, društvene mreže nemam”, objašnjava ona.
Sagovornica priznaje da je svjesna da su radnje jednostovne, ali dodaje da prosto nešto u njoj postoji što je koči u namjeri da nauči nove vještine.
,,Ne bojim se ničega novog, ali jednostavno postoji bezrazložna odbojnost da uđem u sve to”, elaborira ona.
Sagovornica problematizuje i socijalni život mladih generacija.
,,Mladi mobilne uređaje ne ispuštaju ni u toku razgovora, odlaska na kafu, jela, ali i ljubavnim odnosima, kada kontakt ostvaruju samo putem društvenih mreža, pri čemu izostaje interakcija uživo”, zaključuje sedamdesettrogodišnjakinja.
Šezdesetpetogodišnji D.K. za portal Standard otkriva slično iskustvo.
,,Pametni telefon koristim svakodnevno. Na njemu obavljam pozive, posebno putem aplikacije Viber, takođe, čitam vijesti na portalima, imam nalog na Instagram-u, slušam muziku na platformi YouTube. Nisam upoznat sa funkcionisanjem kompjutera, pametnih satova i slično”, ističe on.
Iz druge perspektive: Uživanje u benefitima nove tehnologije
Ipak, šezdesetsedmogodišnja B.G. opisuje nešto bogatije tehnološko iskustvo i predočava koje benefite osjeća zahvaljujući upotrebi nove tehnologije.
Kako ona pojašnjava, dok je bila radno angažovana, poslovala je na kompjuteru, a od samog pojavljivanja mobilnih telefona bila je jedna od prvih korisnica.
,,Sada se, osim telefonom, koristim i laptopom, poznajem funkcionisanje društvenih mreža poput Instagram-a, Skype-a, Facebook-a, WhatsApp-a, TikTok-a, Viber-a”, nabraja šezdesetsedmogodišnjakinja.
Prema njenim riječima, za sve nedoumice i potrebne informacije pomoć traži od Google-a, iako je svjesna da se tamo neće uvijek naći tačne informacije.
,,One naše sveske sa receptima nam više nisu potrebne”
,,Kao ljubiteljka slatkiša, na YouTube-u i Google-u stalno tražim nove recepte. One naše sveske sa receptima nam više nisu potrebne. To su još neki benefiti nove tehnologije”, ocjenjuje ona.
Osim navedenih aktivnosti, sagovornica zaključuje da često na YouTube-u gleda političke emisije, serije, prati horoskop i zabavne sadržaje koji joj upotpunjuju vrijeme.
Stefanović: Starija populacija pamti vrijeme kada su mediji većinom pružali istinu
Da medijska pismenost ima veliku ulogu u shvatanju i korišćenju tehnologije smatra sudentkinja Medijskih studija i novinarstva na Fakultetu političkih nauka Nataša Stefanović.
Ona za portal Standard kaže da medijska pismenost ima za zadatak da podstakne kritičko razmišljanje kod medijskih konzumenata, te da je ona upravo taj ključni alat koji ih podstiče da razmišljaju o tome kako se danas medijski plasman informacija izmijenio, jer nerijetko danas informacije služe najmanje da bi informisale, a najčešće kao propagandni materijal.
,,Starija populacija pamti vrijeme kada su mediji, većinom, pružali istinu i tačne informacije, bez učestalnih prikrivenih poruka koje se danas plasiraju”, objašnjava studentkinja Medijskih studija i novinarstva.
Stefanović zaključuje da sa dobrom informisanošću lakše koračamo kroz život, bolje se snalazimo u svakodnevnim obavezama, problemima i slično. Međutim, kako zaključuje ona, e-kupovina i e-transferi, koji bi mogli olakšati svakodnevicu, više se praktikuju u svjetskim metropolama nego u malim gradovima.
Jovović: Problem je što starije osobe imaju averziju prema novim tehnologijama
Magistar matematike i poznavalac računara Vuk Jovović za portal Standard tumači odnos starijih osoba prema novim tehnologijama.
On govori da je problem u tome što starije osobe imaju averziju prema novim tehnologijama i često kategorički odbijaju da ih koriste.
,,Starije osobe ne žele da izađu iz komfor zone već poznate tehnologije koja je njih zadesila u mlađim danima, te su tada bili puni entuzijazma da je usvoje i nauče. Ali, mora se znati da većina svih problema u vezi sa upotrebom tehnologija nestaje velikom brzinom”, navodi Jovović.
Prema riječima sagovornika, uređaji kao što su pametni telefoni, satovi, televizori i slično, svakim danom postaju sve jednostavniji za upotrebu, a njihova moć da učine svakodnevni život lakšim biva sve veća.
Kako tvrdi Jovović, iako aplikacije umnogome poboljšavaju naš svakodnevni život, šire tržište rada na inostrane firme u kojima je zarada obično veća nego u domaćim, moramo biti svjesni i onih negativnih posljedica kao što su premala fizička aktivnost, asocijalizacija pojedinca, zavisnost od društvenih mreža i video-igara i slično.
,,Mnoge profesije su znatno olakšane pojavom ovih tehnologija, ali, to nas ne smije ohrabriti da postanemo lijeni. Naprotiv, treba da nam služi isključivo kao alat pomoću kojeg bolje i brže završavamo poslove i zadatke, te da ih iskoristimo da ubrzamo svoj napredak koliko god možemo. Moramo da evoluiramo u skladu sa promjenama”, zaključuje on.
Krivokapić: Izjava starijih osoba ,,Sve je to od telefona” ima smisla
Psihološkinja Milica Krivokapić za portal Standard objašnjava mentalne sposobnosti starijih osoba, te otkriva kako nova tehnologija utiče na ovu grupu.
Kako Krivokapić tvrdi, dvije ustaljene fraze ,,ne možeš ga mijenjati sa 70 godina’’ i ,,čovjek se uči dok je živ’’, iako suprotne konotacije, mogu se iskoristiti za pojašnjavanje sposobnosti savladavanja novih tehnologija od strane starijih ljudi.
,,Čovjek se uči dok je živ, i to je činjenica, međutim, ljudi često pružaju otpor ka novim stvarima, vještinama, promjenama, zbog straha od nepoznatog ili nedostatka vjere u svoje sposobnosti. Spremnost za upoznavanje sa novim tehnologijama i korišćenje njih, osim od ličnih, zavisi i od kulturoloških faktora. U tom kontekstu možemo govoriti o Crnoj Gori kao o jednoj sredini koja njeguje nepromjenljivost kao vrijednost, i nije baš podržavajuća za promjene”, kaže ona.
Sa psihološkog aspekta, sagovornica je komentarisala i često prisutnu izjavu osoba stare životne dobi ,,Sve je to od telefona”, te rekla da formacija ima realnu primjenu.
,,Rekla bih da ta izjava ima smisla, i starije generacije, koje su većinu vremena živjele bez upotrebe telefona i modernih tehnologija, mogu najbolje primijetiti njihov štetan uticaj na svakodnevno funkcionisanje odraslih ljudi, ili na razvoj djece. Naravno, za same telefone ne bismo mogli reći da su dobri ili loši, već ta konotacija zavisi od toga da li ih koristimo na način i u mjeri da nam služe, ili ih zloupotrebljavamo i time ugrožavamo kvalitet naših života”, zaključila je Krivokapić.
Preporučeno
Piše: Isidora Kovačević, studentkinja Medijskih studija i novinarstva
Video