Kako navode, riječ je o drugoj fazi realizacije projekta uspostavljanja VTMIS (Vessel Traffic, Monitoring and Information Systems) nadzora pomorskog saobraćaja za koji postoje sva odobrenja i prateći elaborati. Ističu značaj ovoj projekta za unapređenje sigurnosti i bezbjednosti plovidbe u Bokokotorskom zalivu.

Instalacija senzora na lokaciji Rt Kobila dio je velikog nacionalnog sistema koji doprinosi znatnom povećanju bezbjednosti navigacije na kompletnom priobalnom području Crne Gore. Instalacije na ovoj lokaciji će obezbijediti povećenu pokrivenost i unaprijediti sposobnosti sistema. Radarski sistem je namijenjen za nadzor saobraćaja i priobalni nadzor.

Obezbjeđuje otkrivanje i praćenje objekata i kada se nalaze u ekstremnim uslovima – naveli su u odgovorima iz UPSUL-a.

Strahuju zbog zdravlja

Predstavnici zaposlenih na ovom punktu, sa druge strane, u više navrata su u javnosti problematizovali instaliranje opreme zbog bojazni da će uz postojeće stubove sa repetitorima za pokrivanje teritorije mobilnim signalom, ukupan efekat biti zabrinjavajući za zdravlje ljudi na toj poziciji.

Tim povodom su ukazali i da je sam elaborat na osnovu kojeg su izdata odobrenja rađen kao da se odnosi na teren na kojem egzistiraju samo makija i kamen, bez prisustva ljudi.

Doskorašnji izostanak komunikacije i prezentovanja činjenica dodatno su podgrijali nedoumice i ostavili prostor za nagađanja, a razjašnjenjima nije pomogla ni okolnost da je, kako tvrde, javna rasprava tokom oktobra i novembra prošle godine prošla nezapaženo i van dometa javnosti, pa je ispalo da nema zainteresovanih za ovo pitanje.

Dodatni problem je, kako su istakli, činjenica da se već u neposrednoj blizini nalaze antenski stupovi provajdera, odnosno operatora mobilne telefonije, pa brinu kakav će biti kumulativni uticaj elektromagnetnog polja i nejonizujućeg zračenja na ispostavu u kojoj rade. Zato se zalažu i traže da se uvaže njihovi zahtjevi kako bi se preventivno spriječio bilo kakav potencijalni štetni uticaj.

Prema informacijama Pobjede, nedavno je ostvarena i zvanična komunikacija između predstavnika UPSUL-a i zaposlenih na punktu, kako bi se i na formalan način prevazišla nastala pat pozicija.

Nedaleko od mjesta gdje je planiran stub za instaliranje opreme i gdje su otpočeli iskopi za postavljanje temelja privremenog objekta nalaze se i dvije tvrđave iz austrougarskog perioda koje uživaju i tretman zaštite kao važni ostaci fortifikaciskog sistema nekadašnje carevine kojim je nadziran ulat i sam akvatorijum Boke.

I po tom osnovu bi, smatraju državni službenici sa granice, trebalo uvažiti i eventualno dislocirati samu poziciju privremenog objekta sa stubom na kojem će biti instalirana oprema.

Prema nezvaničnim informacijama, zaposleni ne spore odobrenje za katastarsku parcelu lokacije instaliranja opreme, ali smatraju da bi povećanje distance od samog punkta (čime ne bi bila narušena dobijena odobrenja) značilo poželjan kompromis kojim bi se na adekvatan način ispoštovali i oni koji svakodnevno odrađuju smjene na prelazu.

Evropska praksa

Iz UPSUL-a, kako je prethodno rečeno Pobjedi, ističu da razmiju zabrinutost, ali naglašavaju da je oprema, koja će biti instalirana, bezopasna, što, ističu, potvrđuje i činjenica da se ista takva koristi i u zemljama Evropske unije, pa čak i u gusto naseljenim mjestima.

“U prilog tome da je oprema koja će se instalirati bezopasna, dostavljamo primjere koje smo dobili od kolega iz EU i Međunarodne organizacije za pomorske rasvjetu sa sjedištem u Parizu, gdje se vidi da su radarske instalacije postavljene u urbanim i starim djelovima grada kao što su Venecija i La Spezia (Italija), Hamburg (Njemačka), London (UK), La Valeta (Malta), Limasol (Kipar), Nant (Francuska) i Instanbul (Turska). Kada je riječ o elektomagnetskom zračenju od strane radara vidi se da su oni postavljeni u starim djelovima grada koje su ujedno i urbane naseljene sredine, i važno je istaći da su u većini slučajeva u pitanju klasični radari snage od 25kW pa sve do 100kW koliko zrače klasični VTS radari”, kažu iz Uprave.

Napominju da je sam projekat prethodnih godina više puta predstavljen na sastancima ZOT-a (Zajedničkog oprerativnog tima), koji je formiran na osnovu Sporazuma o saradnji UPSUL, Uprave policije i Mornarice Vojske Crne Gore s ciljem da poboljša međusobnu saradnju u oblastima sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, integrisanog sistema kontrole, nadzora i zaštite mora i granične kontrole.

Manja snaga od brodskih radara

Na pitanje o kakvim se tehničkim specifikacijama uređaja radi, odnosno da li posjeduje odgovarajuće sertifikate na temelju kojih su prikupljane odgovarajuće dozvole, iz Uprave za sigurnost plovidbe i upravljanja lukama naglašavaju da su ispoštovane sve procedure koje se tiču instalacije opreme na lokaciji Rt Kobila, od saglasnosti za prijavu gradnje, do elborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

“Radar i antenska oprema, kao što je i projektom predviđeno, biće postavljeni na toranj visine 25 metara, a njegova maksimalna snaga zračenja znatno je manja od klasičnih VTS radara i nekih brodskih radara”, kažu iz UPSUL-a.

Napominju da svi brodovi, koji uplovljavaju u Bokotorski zaliv, već godinama koriste radare istog frekventnog opsega i znatno veće predajne snage radara, a bez posljedica po lokalno stanovništvo, kao i za posadu broda.

Ukazuju i na specifičnosti radara koji se postavlja na lokaciji Rt Kobila, a koji, prema njihovim riječima, dodatno idu u prilog tome da je on u potpunosti bezopasan za okolinu.

“Radar koji se planira postaviti je baziran na savremenoj ,solid-state’ tehnologiji, njegova maksimalna snaga je samo 200W, dakle neuporedivo manja snaga od klasičnih VTS i brodskih radara. Pored toga odlikuje ga programirano sektorsko zračenje, što znači da će zračiti samo u pravcu mora”, naveli su iz UPSUL-a.

Saglasnost sekretarijata

Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi, u postupku sprovedenom po zahtjevu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, izdao je saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Postavljanje nepokretnog privremenog objekta – fiksne radiokomunikacione stanice – lokacija označena br: 1.5. (Rt Kobila) u opštini Herceg Novi“.

Odobrenje je izdato nakon sprovedene javne rasprave u sklopu predviđenog programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za opštinu Herceg Novi, za period od 2019. do 2023, na lokaciji katastarska parcela br: 5968/2 KO Sutorina, Herceg Novi, koji je uradio Eko – centar iz Nikšića, oktobra 2023. god.

Izdatom saglasnošću nosilac projekta je obavezan da planirano postavljanje opreme realizuje „u svemu prema mjerama zaštite životne sredine i programu praćenja uticaja na životnu sredinu (u fazi projektovanja, u fazi izgradnje i u fazi korišćenja), utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu“.

Kako se navodi u dokumentu koji su, po osnovu slobodnog pristupa informacijama, dobili predstavnici carinika, Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost je u skladu sa odredbama člana 20 Zakona o procjeni uticaja 11. oktobra prošle godine uputio obavještenje o podnijetom zahtjevu UPSUL-a zainteresovanim organima i organizacijama, putem pošte.

“Javnost je obaviještena i oglasom objavljenim 13. oktobra u Pobjedi i na zvaničnom sajtu Opštine nakon čega je uslijedila javna rasprava koja je trajala od 13. oktobra do 16. novembra. U sklopu nje je 10. novembra u zgradi Opštine Herceg Novi održana javna tribina o Elaboratu procjene uticaja, ali nije bio učesnika, niti je bilo ko ostvario uvid u dokumentaciju, kao ni poslao primjedbe poštom ili na drugi način”, stoji u obrazloženju Sekretarijata.

Predstavnici zaposlenih na graničnom prelazu istakli su da nijesu bili zvanično obaviješteni o toku javne rasprave, sve dok se na lokaciji pored ispostave nijesu pojavile mašine za pripremu terena za privremeni objekat.

Na osnovu prikupljene dokumentacije od decembra do marta, u okviru postupka ostvarivanja uvida na osnovu slobodnog pristupa informacijama, problematizovali su činjenicu što je, za razliku od sličnog objekta na Obosniku, elaborat tretirao područje kao nenaseljeno, što prema njihovoj ocjeni nije smjelo da se dogodi, budući da se i službenici ove zemlje koji u smjenama rade na tom području moraju tretirati kao izloženi potencijalnim uticajima.

Senzori na još četiri lokacije u Boki i Stegvašu iznad Skadarskog jezera

Kako je Pobjedi potvrđeno iz Uprave za pomorsku sigurnost i upravljanje lukama, projektom druge faze implementacije VTIMS (Vessel Traffic Monitoring & Information Systems) predviđeno je da se pored radara na Rtu Kobila instalira senzorska oprema i na još četiri lokacije u Bokokotorskom zalivu: Portonovi, Turski rt, Dražin vrt i Luka Kotor.

“Oprema se upravo instalira kako bi se obezbijedila sigurnija plovidba Bokokotorskim zalivom, na način što će se poboljšati kontrola zakonom propisanih brzina i pridržavanja zakonskih normi o sigurnosti plovidbe, što će dovesti do smanjenja rizika na tom području”, naveli su iz UPSUL-a na upit Pobjede.

Na pitanje dokle se stiglo sa proširenjem zone u južnom dijelu zemlje, odnosno na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, iz UPSUL-a su istakli da je predviđena senzorska lokacija na prevoju Stegvaš.

“Na toj lokaciji će se na postojećim antenskim stubovima provajdera instalirati VHF i AIS oprema, koja će omogućiti istovremenu pokrivenost Skadarskog jezera i rijeke Bojane sa VHF i AIS signalom, čime će se povećati sigurnost plovidbe na tom području”, kazali su iz UPSUL-a.

AIS je automatski identifikacioni sistem na brodovima putem kojeg se u svakom trenutku može pratiti plovidba u kontrolnoj sobi u Dobroj Vodi kod Bara gdje se u jedan centar slivaju sve informacije sa raspoloživih senzorskih uređaja.

Procjena rizika i redovna mjerenja zračenja

Na osnovu izdate saglasnosti resornog opštinskog sekretarijata, nosilac projekta postavljanja radara na Rtu Kobila, odnosno UPSUL, obavezan je da sprovodi i Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu.

To, između ostalog, podrazumijeva mjerenja raspodjele jačine električnog polja i gustine magnetskog fluksa u skladu sa Zakonom o zaštiti od nejonizujućeg zračenja.

Kako je navedeno u odobrenju, prvo mjerenje se mora obaviti kada nosilac projekta, u skladu sa članom 15 Zakona o zaštiti od nejonizujućeg zračenja, izvor pusti u rad sa potrebnom nominalnom snagom, uz prijavu početka rada Agenciji.

Nakon toga je potrebno sprovoditi, odnosno osigurati periodična mjerenja nivoa elektromagnetnih polja u okolini izvora i to „jedanput svake druge kalendarske godine“

Izvještaj o periodičnom mjerenju, zajedno sa mišljenjem ovlašćenog stručnog lica o ispunjavanju uslova u pogledu graničnih nivoa referentnih veličina propisanih za elektromagnetna polja, operater mora dostaviti nadležnoj agenciji u propisanom roku, a „o rezultatima se mora javnost obavještavati na transparentan način“.

Imalac izvora nejonizujućih zračenja dužan je da sprovede procjenu rizika izloženosti radnika nejonizujućim zračenjima. Ako je došlo do značajnih promjena u podacima iz procjene rizika ili ako rezultati zdravstvenog pregleda radnika čine to potrebnim, operater je dužan da izvrši reviziju… Pored navedenog, u izdatoj saglasnosti operater se obavezuje da označi izvor nejonizujućeg zračenja na zakonom propisan način.

“U slučaju dodavanja nove emisione opreme, neophodno je uraditi novi elaborat u kome bi bio proračunat kumulativni uticaj postojeće i dodate opreme”, kaže se u saglasnosti.