Video
Zbog svega toga, URA predlaže set konkretnih mjera i opet poziva Vladu da u što kraćem roku navedene mjere usvoji, kako bi se veliki pad u sektoru turizma bar u nekoj mjeri amortizovao.
“Ukoliko znamo da su brojni touroperatori već ranije otkazali ili suspendovali svoje ugovore, pozivajući se na višu silu (vis major), a da se drastičnim porastom broja oboljelih onemogućava i oslanjanje na domaće turiste, jasno je da će se brojni hotelijeri i turistički radnici, kao i srodni sektori koji su nakačeni na turizam, vrlo brzo naći u velikim problemima. Hotelska industrija zapošljava oko 6.000 ljudi, zbog čega je neophodno ublažiti i zaustaviti trend masovnih otpuštanja radnika u hotelima, koji u slučaju propasti turističke sezone neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. Zbog toga, za sve hotele i turističke organizacije koji ne otpuštaju svoje zaposlene, država treba da omogući refinansiranje zarade zaposlenih u bruto iznosu, kreditom kod Investiciono razvojnog fonda (IRF), sa grejs periodom od godinu dana i po stopi od 1,5 odsto”, ukazali su u Građanskom pokretu URA.
URA podsjeća da je prema junskoj projekciji, iznos javnog duga do kraja godine trebao dostići 82,5% bruto-domaćeg proizvoda (BDP), ali da će izvjesno procenat javnog duga biti drastično veći, sa obzirom na potpuni slom turističke sezone.
“Kada znamo da čak 45% do 50% hotela nije ni otvoreno, a da je u onim otvorenim popunjenost na svega 10% do 13%, postaje potpuno jasno da brojni hotelijeri, od kojih su mnogi kreditno zaduženi, neće biti u mogućnosti da servisiraju svoje kredite jer neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. I to samo u optimističnim predviđanjima, da i od naredne bude nekog upliva turista. Zbog svega toga, potrebna je aktivna uloga Vlade, kako se svim kreditno zaduženim hotelijerima omogućilo da do naredne sezone isplaćuju samo kamate za kredite, a da se glavnica raspodijeli na sve preostale godine kredita. Istu mogućnost treba pružiti i vlasnicima privatnog smještaja, koji će se takođe naći u izuzetno teškoj situaciji, a kojima treba omogućiti i da, ukoliko to žele, porez na nepokretnost plate naredne godine, u definisanim ratama, kako bi se olakšala njihova trenutna teška finansijska situacija”, ukazali su u Građanskom pokretu URA.
Podsjećaju da, pored hotela, privatnog smještaja i agencija, država mora pronaći model zbrinjavanja i onih najugroženijih, a to su radnici u turizmu i ugostiteljstvu “koji su već ostali bez posla ili koji ga zbog vanrednih okolnosti neće ni dobiti”.
U pokretu URA podsjećaju da su godinama predlagali Vladi i Privrednoj komori uvođenje instituta “stalnog sezonca”, po uzoru na pojedine zemlje Evropske unije EU, šta danas hrvatska Vlada koristi za ublažavanje negativnih efekata krize.
“Dok je Crna Gora bila korona – free destinacija i dok nije došlo do novog uvećanja aktivnih slučajeva, bilo je nekog prostora da turistički sektor ostvari određeni prihod i da izvuče maksimum iz ionako najgore sezone u našoj bližoj istoriji. Međutim, sada kada se granice opet zatvaraju, a kada gosti iz većine evropskih država, kao i država regiona, opet nisu u mogućnosti da posjete Crnu Goru, jasno je da će posljedice najviše osjetiti sektor turizma, kao svi ljudi koji su zaposleni u tom sektoru. Zbog toga država preventivno mora djelovati odmah, kako bi preduprijedila i ublažila makar dio negativnih trendova, u nadi da će se pandemija završiti što prije i da će se život vratiti u normalu”, ukazali su u pokretu URA.
Preporučeno
URA je, kako navode, još tokom aprilske i majske pandemije pozivala Vladu da usvoji paket mjera pomoći turističkoj privredi, kako bi se preventivno djelovalo u susret nikada težoj turističkoj sezoni.
