To je poručeno na obuci „Jačanje kapaciteta stručnih radnika i radnica za rad sa djecom sa socijalno neprilagođenim ponašanjem“, koju je nevladina organizacija (NVO) Juventas organizovala u Bijelom Polju.

Predstavnica NVO Juventas, Milica Simonović, kazala je da obuka „Jačanje kapaciteta stručnih radnika i radnica za rad sa djecom sa socijalno neprilagođenim ponašanjem“ predstavlja drugu akreditovanu obuku koju je ta organizacija organizovala ove godine na istu temu.

„Učesnici/e su tokom obuke imali priliku da se susretnu sa predloženim intervencijama i uslugama koje mogu koristiti u radu sa djecom sa socijalno neprilagođenim ponašanjem, kao i načinima upotrebe intervencija kada se susretnu sa takvim vidom ponašanja. Takođe, na obuci smo govorili i o načinima saradnje sa porodicom“, navela je Simonović.

Kazala je da je obuci prisustvovalo 20 stručnih radnika i radnica iz Dječijeg doma Mladost, centara za socijalni rad, organizacija civilnog društva, kao i centara za mentalno zdravlje koji funkcionišu u sklopu domova zdravlja.

„Obuka nam je dala uvid u probleme i izazove sa kojima se suočavaju zaposleni u ovim ustanovama. Važno je istaći da problem socijalno neprilagođenog ponašanja leži u nekim dubljim razlozima i da oni proizilaze iz sredine iz koje dijete dolazi, iz porodice, okruženja, nedovoljne podrške od strane porodice i škole, kao i nekih drugih životnih okolnosti“, navela je Simonović.

Pojasnila je da nisu sva djeca koja imaju probleme i izazove nasilna, imaju sukob sa zakonom ili psihičke smetnje.

„Sva ona spadaju u kategoriju socijalno neprilagođene djece. Međutim, ovaj izraz još uvijek nije dostupan u relevatnim strateškim dokumentima Crne Gore. Jako je važno razvijati sistem dostupnih socijalnih usluga kako bi se pružila podrška djeci sa socijalno neprilagođenim ponašanjem i njihovim porodicama, kako bi se one osnažile za dalji rad sa djecom, a sve u cilju preveniranja i smanjenja ovog problema“, istakla je Simonović.

Trenerica i psihološkinja, Jarmila Bujak Stanko, pojasnila je da je ovaj profil obuke za stručne radnike i radnice koji rade sa djecom i mladima sa socijalno neprilagođenim ponašanjem, da je sertifikovana, a da učesnci i učesnice po završetku dobijaju sertifkate i bodove.

„Obukaij je u okviru modela funkcionalne procjene ponašanja i nudi različite tehnike i alate koji mogu da pomognu stručnjakinjama i stručnjacima da prvo procijene socijalno neprilagođeno ponašanje, odaberu, dizajniraju i poslije sprovode različite intervencije koje će smanjiti pojavu socijalno neprilagođenog ponašanja i olakšati im rad sa djecom i mladima, pa ih kasnije i dovesti do krajnjeg osamostaljenja da potpuno iskorijene neko neprilagođeno ponašanje“, navela je Bujak Stanko.

Ukazala je da su problemi i izazovi, kad su u pitanju djeca i mladi sa socijalno neprilagođenim ponašanjem, brojni.

„Ono što su još smjernice identifikovale prije nekoliko godina je da ne postoji cjelovit sistem koji bi omogućio da postojeće institucije zaštite dijete, da mu pomognu i da se socijalno neprilagođeno ponašanje smanji ili iskorijeni“, rekla je Bujak Stanko.

Ukazala je da praktičari i praktičarke na terenu vide šta je potrebno, ali da nemaju način kako bi problem mogli da riješe.

„Problem je i što nema institucije koja je potrebna za djecu i mlade koji imaju psihološke teškoće, a da bi se obavilo njihovo liječenje oni moraju da odlaze u druge zemlje regiona. Bilo bi bolje da je sistem zaokružen u Crnoj Gori, da sadrži sve potrebne intervencije i da se radi timski“, istakla je Bujak Stanko.

Smatra da je u narednom periodu potrebno javno zagovaranje da bi se sistem proširio, donošenje propisa i zakona koji će omogućiti da postoje službe unutar sistema, gdje će dijete i njegova porodica moći da dobiju sve što im je potrebno.

„Jako puno posvećenosti i lične inicijative pokazuju praktičari i stručnjaci da riješe neki problem. To je vrlo iscrpljujuće, jer nemate protokol ni gotov sistem koji će to da podrazumijeva. To je ono što rješava probleme kada se oni pojave“, dodala je Bujak Stanko.

Marela Savić ispred Dječijeg dom „Mladost“ kazala je da joj je obuka omogućila nova i korisna saznanja i načine kako pristupiti u situaciji kada dijete pokazuje socijalno neprilagođeno ponašanje.

„Bili smo u prilici da kao kolege/inice razmjenimo svoja iskustva i znanja. Ta interakcija je bila izuzetno dobra i mislim da je za sve nas to bilo jako korisno. Činjenica je da se susrijećemo sa pojavom koja nije karakteristična samo za Crnu Goru, a to je nasilje u najširem smisli i mi moramo, kao društvo i kao zajednica, naći adekvatne odgovore na ovu pojavu“, istakla je Savić.

Smatra da se zaposleni u sistemu socijalne i dječije zaštite naročito suočavaju sa tim problemom.

„Školska dvorišta su mjesto gdje je nasilje naročito zastupljeno. Veoma je važno da stručnjaci prođu određene obuke i da nauče metode koje bi primjenili u situacijama kada dijete ima socijalno neprilagođeno ponašanje. Ovo je jedna od takvih obuka koja je bila izuzetno kvalitetna, dinamična i interaktivna. Čini mi se da je ovo pravi pristup kako da stručni radnici/e, koji/e se bave djecom, jačaju svoje stručne kapacitete“, rekla je Savić.

Predstavnica Centra za socijalni rad Bijelo Polje, Vanja Mašković, ocijenila je da im je obuka bila jako korisna i da im je omogućila nova saznanja.

„Nijedna ustanova ne može sama da riješi probleme na koje nailazi i sa kojima se susrijeće, nego je uvijek potreban multisektorski pristup u rješavanju problema. U Bijelom Polju imamo, u odnosu na ostale sredine, solidan broj usluga koje nam stoje na raspolaganju, ali i to je nedovoljno da bismo u svakom momentu imali odgovor na probleme sa kojima se susrijećemo u radu“, navela je Mašković.

Prema njenim riječima, doprinos nevladinog sektora sistemu socijalne i dječije zaštite u rješavanju problema je izuzetno značajan.

„U poslednje vrijeme je primjećen porast vršnjačkog nasilja i u lokalnoj sredini u kojoj ja živim. Odgovor mora biti intersektorski i multidisciplinaran, usmjeren na problem, na dijete, na porodicu i na sve ostale sektore. Jako je važan protok informacija između sistema kako bismo mogli riješiti određeni problem, kako bismo jedni drugima bili podrška, a u krajnjem bili podrška djeci i porodici“, istakla je Mašković.

Istakla je da su na obuci imali priliku da jasno uvide razliku između socijalno neprilagođenog ponašanja, poremećaja u ponašanju i delikvetnog ponašanja.

„Znamo da su po našem zakonu djeca do 14 godine krivično neodgovorna i da je tu prevetivni rad sa tom kategorijom djece najvažniji. Preventivni rad je nešto što nedostaje, što je na svima nama. Negdje se smatra da proces prevencije počinje još u vrtiću“, navela je Mašković.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Državljanka Sjeverne Makedonije AUTOMOBILOM NAMJERNO PREGAZILA DVA PSA u Ulcinju

Obuka predstavlja završni dio projekta “Podrška potrebama djece i mladih pod institucionalnim staranjem nakon pandemije COVID-19”. Projekat je podržala Delegacija EU, a sprovodi ga NVO Juventas u saradnji sa Prihološkom asocijacijom Crne Gore i Centrom za podršku lokalnog i regionalnog razvoja.