Inicijative koje se odnose na pomenuti sporazum podnijeli su budvanski nezavisni odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko ocijenila je danas, na otvaranju javne rasprave, da se pred Sudom nalazi jedno od najozbiljnijih i najvažnijih ustavnopravnih pitanja sa kojim se ovaj saziv suočio tokom svog mandata.Armenko je naglasila da se rasprava vodi polazeći od Ustava kao temelja identiteta države, njenog integriteta i suvereniteta, ističući da su u teoriji ustavnog prava i praksi ustavnih sudova širom Evrope posebno značajna pitanja pravne snage ratifikovanih međunarodnih ugovora u unutrašnjem pravnom poretku. Kako je navela, ključno je razmotriti da li su takvi ugovori hijerarhijski ispod Ustava i da li, i u kojem obimu, mogu biti predmet kontrole ustavnosti.
„Princip ustavnosti podrazumijeva da su pravna pravila sistematizovana u najvišem pravnom aktu države, a njegovo poštovanje ima suštinski značaj za jedinstvo pravnog poretka i pravnu sigurnost“, kazala je Armenko, upozoravajući da bi nepoštovanje tog principa dovelo u pitanje samu hijerarhiju pravnih normi.
Ona je istakla da je postojanje Ustava kao vrhovne pravne norme dovedeno u pitanje ukoliko on ne predstavlja akt iz kojeg proizlazi cjelokupan pravni sistem. U tom kontekstu, naglasila je da Ustav mora biti „živi instrument“ koji prati društvene promjene, ali i da Ustavni sud mora voditi računa o granicama svoje nadležnosti, ostavljajući prostor drugim ustavnim organima da djeluju u okviru svojih ovlašćenja.
Predsjednica Ustavnog suda podsjetila je da je osnovna uloga te institucije zaštita ustavnosti i zakonitosti, te da je u konkretnom slučaju zadatak Suda da preispita da li je dosadašnja praksa, koja se odnosi na ograničenu nadležnost u ocjeni ustavnosti međunarodnih ugovora, u skladu sa duhom crnogorskog Ustava.
Armenko je ukazala i na značaj blagovremenog postupanja Ustavnog suda, kako bi se izbjeglo da važna pitanja koja opterećuju javnost i utiču na međunarodni ugled države ostanu neriješena do trenutka kada reagovanje više ne bi imalo smisla.
Govoreći o konkretnom predmetu, navela je da su inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma otvorile niz pitanja iz oblasti ustavnog prava, međunarodnog javnog i privatnog prava, kao i stvarnog prava, zbog čega je Sud odlučio da u raspravu uključi i stručna lica iz tih oblasti.
Ona je izrazila očekivanje da će svi učesnici u postupku, a posebno pozvani stručnjaci, iznijeti argumente zasnovane isključivo na ustavnopravnim načelima i međunarodnopravnim standardima.
Rasprava se vodi povodom ocjene ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
“Svoja mišljenja iznijeće profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda. Mišljenje će dati i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice”, navode iz US.
Njihova uloga je da rasvijetle pojedina pitanja koja su istaknuta u inicijativama za ocjenu ustavnosti, ali i ona koja su sami uočili kao potencijalno sporna prilikom analize Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.
“Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore, u istom vremenskom trajanju. Pitanja stručnjacima moći će da postavljaju isključivo sudije”, dodaju iz suda.
Pozivu da učestvuju na raspravi nijesu se odazvali iz Skupštine, dok su stručna lica i ostali predstavnici zainteresovanih strana stigli u Ustavni sud.
Kao predlagač inicijative, u svom izlaganju Đorđe Zenović je kazao kako je njegova namjera bila da se zaštiti Ustav.
“Ovim Sporazumom derogirani su brojni zakoni, pa i odredbe Ustava. Uspostavlja se opasna praksa, koja može stvoriti velike probleme za Crnu Goru. Primjer je to da će strani entiteti moći da stiču pravo svojine u Crnoj Gori, što je direktno kršenje zakona”, smatra on.
Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica naglasila je kako nije riječ samo o ustavnosti Sporazuma, već i o ekološkoj državi Crnoj Gori.
“Problematična je odredba da Crna Gora ima pravo da sa entitetom priprema planska dokumenta. Tumačeći usko ovu odredbu, to znači da entitet zajedno sa Vladom može derogirati zaštićena područja unutar Crne Gore”, ocjenjuje Janjušević.
Adžović: Ovaj skup nije povod da se ponovo otvori rasprava o cjelishodnosti ugovora
Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se danas isključivo raspravlja o pravnim pitanjima koja su u potpunosti nezavisna od političkog aspekta šire teme koja je pratila zakonodavni proces.
“Ovaj skup nije povod ni prilika da se ponovo otvori rasprava o cjelishodnosti predmetnog ugovora, uzevši u obzir da je to pitanje do najsitnijih detalja raspravljeno u skupštinskog proceduri. Omogućeno je da se čuju svi argumenti, nakon čega su poslanici dali svoj politički stav”, navela je Adžović, dodajući da je ostalo utvrditi još ustavno-pravni stav.
Ona smatra da bi se “udovoljavanjem inicijativama” suprotno stavu Venecijanske komisije nanijele štetne posljedice na pristupne pregovore Crne Gore sa EU.
“Ovaj proces je pokrenut na osnovu dvije konkretne inicijative koje sam pažljivo pročitala. Iz njih proizilaze da je sporno samo pitanje skupštinske većine”, kazala je Adžović.
Ona tvrdi da je Skupština u postupku donošenja Zakona u svemu postupila saglasno decidnim stavovima Ustavnog suda zauzeta u nizu prethodnih odluka.
“Zato se postavlja pitanje na osnovu čega je Skupština bila ovlašćena da postupi drukčije. Ustavni sud bi uzgubio svoju suštinu kada bi njegove odluke bile nekonzistentne i kada bi se njegovi stavovi mijenjali od slučaja do slučaja. Još opasnije bi bilo kada bi personalne promjene u Ustavnom sudu stvarala očekivanja promjene pravno duboko ukorijenjenih stanovišta. Stoga, ocjena pitanja potrebne skupštine većine za donošenje Zakona o sporazuma sa UAE doveo bi pitanje i ostale zakone, počev od Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora”, ocijenila je Adžović.
Zato smatra da bi jedini pravedan stav bio onaj konzistentan ostalim odlukama Ustavnog suda.
“Za slučaj da se Ustavni sud upusti u razmatranje Sporazuma, što bi bio nezapamćen presedan, ukazujem da dokument ne sadrži nijednu odredbu koja uređuje imovinska prava stranaca u Crnoj Gori – tvrdi Adžović.
Đurić: Sporazum je morao biti ratifikovan dvotrećinskom većinom
Profesor ustavnog prava iz Beograda Vladimir Đurić kazao je da je osnovno pitanje zbog čega u pojedinim odredbama Ustava nema definicije potvrđeni ili objavljeni međunarodni ugovori.
“Da li je riječ o grešci tvoraca Ustava, ili je u pitanju sistemski zahvat koji su željeli da postignu takvim pravnim normiranjem. Čini mi se da je greška u izražavanju, ali je takvog karaktera da može izazvati posljedice u pravom poretku”, ocijenio je Đurić.
Zakon o zaključenju međunarodnih ugovora dopušta mogućnost da Vlada Crne Gore odredi šefa delegacije, ukoliko procijeni da je da je ugovor u skaldu sa Ustavom i potpiše ga i onda je, navodi Đurić, apsolutno nemoguće da se na strani izvršne i upravne vlasti dozvoljava ocjena ustavnosti i usaglašenosti ugovora sa Ustavom, a da kasnije Ustavni sud nema pravo da cijeni ustavnog dokumenta.
On ističe da međunarodni ugovori i u formalnom i materijalnom smislu moraju da budu potčinjeni Ustavu.
“Ustav mora biti pod kotrolom Ustavnog suda, tako da je nemoguće da postoji dio unutrašnjeg pravnog poretka koji je izuzet iz kontrole ustavnosti i u materijalnom smislu”, naglasio je Đurić.
Saglasan je sa podnosiocima inicijativa da je Sporazum sa UAE takvog karaktera da se njim rađaju imovinska prava stranaca, makar kroz koncept legitimnih očekivanja.
“Pri tome je ratifikacija ustavno-pravnog Sporazuma morala da bude izvršeno dvotrećinskog većino u skladu sa članom 91 Ustava”, naglasio je Đurić.
Njegov stav je da ovaj Sporazum zaista zadire u suštinu pravnog poretka Crne Gore.
“U suštini riječ je o Sporazumu čije odredbe su nepransparentne, sa stanovišta pravnog tumačenja teško dokučive i da ne idu na ruku Crne Gore kao nezavisne i suverene države”, naglasio je Đurić.
Kostić Mandić: Netransparentna i pravno upitna procedura na svim nivoima odlučivanja
Profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava, Maja Kostić Mandić iz Podgorice ocijenila je da je suvajanje Sporazuma sa UAE obilježila netransparentna i pravno upitna procedura u svim fazama i svim nivoima odlučivanja.
“Iznenadila sam se kad sam vidjela da eksplicitno stoji da nije bilo konsultacije sa eksternim ekspertima, kao i da nije bilo učestvovanja javnosti u odlučivanju”, rekla je Kostić Mandić.
Neoprezno je da u Prijedlogu zakona stoji da mora biti usvojen pod hitnom postupku, dok u samom obrazloženju u tački “Razlozi hitnosti” stoji da ne postoje razlozi za donošenje navedenog propisa po hitnoj proceduri.
“Što bi rekli: “Brzo nekad može da znači i kuso””, naglasila je Kostić Mandić.
Ona je podsjetila da investitor, za slučaj da Crna Gora ne obezbijedi na vrijeme dozvole ili neke druge infrastrkturne uslove, na osnovu bilateralnog sporazuma iz 2012. može da pokrene međunarodni postupak zbog narušavanja prava u konkretnogm slučaju.
“Crna Gora je ovim sporazumom apsolutno nepotrebno preuzela međunarodne obaveze jer imamo bilateralni sporazum koji je zaključen da štiti investitore. Samo što bilateralni sporazum štiti i kompanije iz Crne Gore koje će da investiraju u UAE, a u ovom sporazumu nemamo tu vrstu uzajamnosti”, kazala je Kostić Mandić.
Posebno je problematično, ističe ona, narušavanje principa suvereniteta Crne Gore.
“Jer, ovdje se praktično prenosi dio suvereniteta na stranu vladu jer je predviđeno da ona bitno utiče na identifikovanje i kvalifikovanje projekata kao strateških i od javnog interesa za Crnu Goru. to će reći da strana država treba da nam kaže šta su naši interesi i da sugeriše šta su oni. Mislim da niko ne može da zna što su interesi Crne Gore od nadležnih i građana”, poručila je ona.
Preporučeno
Javnu raspravu možete pratiti na linku:
Video