Poslanica Demokratske partije socijalista, Sonja Milatović reagovala je proceduralno na sjednici Skupštine, komentarišući jutrošnji tekst portala Standard u kojem je navedeno da najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća u Specijalnoj bolnici „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku nije primilo propisanu terapiju, iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država.

Portal Standard, jutros je objavio tekst da sve terapije koje nijesu bile dostupne pacijentima, su na listi ljekova koju je usvojila Vlada.

“Koristim ovu priliku da iz Skupštine Crne Gore uputim snažan apel ministru zdravlja Vojislavu Šimunu da se hitno uključi u rješavanju ovog problema i da obezbijedi sve uslove koji su potrebni kako bi pacijenti koji boluju od najteže bolesti dobili adekvatnu terapiju. Ovo je nedopustivo, svi znamo kakvo je rasulo u zdravstvenom sektoru, znamo i koliko građani čekaju na preglede. . “, poručila je Milatović.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, danas je u uvodu, saopštio da niko nije ni “mislio da ruši džamiju”, te da su očigledno politički razlozi bili da se o tome piše i priča.

“Koristim priliku da je Reis Fejzić od dana kada je došao kod mene, je dobio informaciju, da Slaven Radunović u svom mandatu i svom životu neće rušiti džamiju. Neko je trebao da informiše o čemu se razgovaralo. Očigledno su politički razlozi ili neki drugi učinili da se gura ta priča kako će Slaven Radunović da džamiju., Moram da kažem da sam dosta neprijatnosti preživio. Sve da ja ne mislim da učinim Islamskoj zajednici i mojoj braći muslimanima iso Mahmutović je čovjek koji je dosta pravoslavlje zadužio u Crnoj Gori. Čovjek koji je odbio da ruši kapelu na Lovćenu”, rekao je Radunović.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović, saoppštio je da su dobili uvjeravanja da neće biti rušenja džamije, na šta mu je Radunović kazao da “je blago razočaran što BS o tome nije obavijestila javnost”.

“Prikazano je kao da je moja odluka da se objekat ruši, a ne odluka inspekcije”, dodao je on.

Reagovao je i Smailović.

“Cjelokupan narativ je bio takav da se stvorila slika o rušenju i mi smo morali reagovati kako bismo zaštitili interese bošnjačkog naroda”, kazao je Smailović.

Nenezić: U Baru ukinuta pristajališta za turističke brodove, dovedena u pitanje čitava privredna djelatnost

Poslanika Socijaldemokrata Branislava Nenezića interesovalo je čijom odlukom su ukinuta sva pristajališta za turističke brodove na teritoriji barske rivijere.

“Krstarenje turističkim brodovima je jedna od privrednih grana koja čini važnu kariku ukupne turističke ponude Opštine Bar. Ovom djelatnošću se bavi 19 registrovanih prevoznika koji su ovakvom odlukom dovedeni u situaciju da trpe velike finansijske gubitke s obzirom na cijenu održavanja brodova i moguća otkazivanja već ugovorenih aranžmana. Na ovaj način se gasi ova privredna grana i to samo na barskoj rivijeri”, pojasnio je Nenezić.

Ministar Radunović odgovorio je da zakupci brodova nisu poslali inicijativu za obnovu djelatnosti, iako su se zakupci, prema Nenezićevim podacima, obraćali Morskom dobru.

“Ovo je pitanje od životnog značaja za ljude koji se bave tom djelatnošću, ali vas moram ispraviti – zahtjevi su stigli mjesec nakon isteka roka za prijedloge izmjena i dopuna zakona. Morsko dobro ih je kontaktiralo odmah nakon usvajanja novog zakona kako bi pronašli alternativu, ali se oni nijesu izjasnili povodom alternativnih loacija”, kazao je Radunović.

Nenezića je zanimalo i ko je procijenio da lokacije pristaništa predstavljaju opasnost za bezbjednost kupača na plažama.

“To su nekada bile neuređene plaže, ali sada su uređene. To je procijenila komisija od 11 članova formirana od predstavnika Morskog dobra i Ministarstva. Nude im se alternativne lokacije, ali se mora komunicirati brže. Niko neće dozvoliti da propadne sezonani za njih ni za turiste koji bi da idu na plaže do kojih se može doći samo brodom”, kazao je ministar Radunović.

Adžić: Gdje je Radunović koji je branio Sinjajevinu, Sveti Stefan i Crno jezero kada treba zaštititi Veliku plažu

Poslanik GP URA, Filip Adžić,  istakao je činjenicu da predstavnici Pokreta Evropa sad nisu u sali kada se postavljaju pitanja ministru Radunoviću.

“Oni ne pridaju značaja ovim temam, ali to je njihova odluka. Možda je i jasno  da njihovi predstavnici u parlamentu nemaju dovoljno argumenata da brane ono što rade njihovi prestavnici u Vladi”, kazao je Adžić.

Istakao je da se sadašnji ministar Radunović razlikuje od nekadašnjeg poslanika opozicije Slavena Radunovića.

“Pozitivno me iznenadila evolucija gospodina Radunovića po pitanju nekih spoljnopolitičkih prilika, ali i nekih identitetskih pitanja koja su, rekao bih, gospodinu Radunoviću u ovom momentu postala manje bitna. Slažem se da je dobro što ste postali dio vlast jer ste možda na neki način uvidjeli svoje greške. Ali, vjerujtemi, rado bih kontaktirao onog gospodina Orahovca da iz vas istjera duh Branimira Gvozdenovića. da se vrati onaj Slaven Radunović koji se zajedno sa većinom građana borio da sačuva rijeke po Crnoj Gori, da se ne stavljaju u cijevi, da se ne grade mini hidroelektrane zarad pojedinaca koji su tada bili na vlasti. Vjerujte mi, volio bih da se vrati gospodin Radunović koji je branio Sinjajevinu, kojije branio da se na Svetom Stefanu prave stanovi za prodaju, koji je branio Crno jezero da se na njemu ne grade objekti koji nijesu prikladni za to područje. Ne mogu da shvatim gdje je sad taj Slaven Radunović kada treba zaštititi Veliku plažu u Ulcinju”, kazao je Adžić.

Radunović je demantovao da se njegov odnos prema identitetskim pitanjima promijenio istakavši da je odgovoran čovjek kojem je Skupština povjerila posao od javnog interesa za sve građane Crne Gore pa da se sada ponaša u skladu sa tim.

“Kada su u pitanju nastupi u emisijama ili na skupovima gdje nastupam kao politička ličnost, opet ćete od mene čuti sve na šta ste navikli”, poručio je Radunović.

Radunović: Opštine nisu u stanju da se odupru pritiscima, Morsko dobro konačno radi dobro

Istakao je i da je Morsko dobro prije 2020. godine bilo preduzeće iz kojeg su dolazili sajmo problemi, ali da se situacija od tada promijenila, podsjetivši da su stvari krenule na bolje kada su kupljeni trajekti.

“Najveći uspjeh je to što smo konačno relaizovali tender na koji svako možeda se javi, svako pravn olice iz Crne Gore i iz inostranstva, i dobili smo konačno valorizaiju na pravi način. Do sada se dešavalo da su ljudi koji su zarađivali stotine hiljada od plaža državi plaćali pet ili devet hiljada, a sada se ta stvar promijenila. Nakon priče da će neki od dosadašnjih zakupaca da ostanu gladni, a nakon što je izašla početna cijena koja je znazno viša nego prethodnih godina, neki od njih su i po tri četiri puta više llicitovali. Eto, svi otprilike znamo koliko se isplati taj biznis”, kazao je Radunović.

Ne vidi, kaže, razlog da Morsko dobro, koje po njegovoj ocjeni sada dobro funkcioniše, razvlaste i  njegove nadležnosti predaju u ruke opštinama.

“Opštine, po svemu što sam ove godine kod izdavanja plaža vidio i doživio, nisu u stanju da se odupru pritiscima. Svaki predsjednik opštine je bio u problemu zbog obećanja koja je dao nekome i nekad. Zamislite kako bi bilo kada bi se znalo da će oni da dijele te plaže. Opet bi morali da se organizuju tenderi”, tvrdi Radunović.

Vuković – Kuč: Ko na Veljem brdu stoji taj laže više no iko; Radunović: Vlast opstruira projekat, useljenje do sredine 2027.

Poslanicu demokratske partije socijalista Aleksandru Vuković Kuč zanimalo je da li će se prvi stanari useliti u naselje na Veljem brdu do sredine 2026. godine kako je to najavio premijer Spajić. 

Ona smatra da je priča u useljavanju prvih stanara do sredine 2026. godine blef i trik vlasti u funkcionerskoj kampanji. 

“Sve što funkcioniše na blefu i triku može da liči na vatromete, ali upravo će poslije ove vlasti ostati spržena zemlja. Velika šteta će ostati iza nje, zato moramo postavljati pitanja. Ovo pitanje će biti na dnevnom redu svaki put kad budete u skupštinskoj sali”, poručila je Vuković-Kuč.

Radunović je, u odgovoru na njeno pitanje, optužio opoziciju da bi mogla biti odgovorna za eventualno kašnjenje u realizaciji projekta Velje brdo. Za razliku od premijera Milojka Spajića, Radunović smatra da je malo vjerovatno da će se prvi stanari useliti do sredine 2026. godine, već očekuje da bi to moglo da se dogodi krajem te godine ili tokom 2027. Radunović je naveo da, zbog opstrukcija od strane poslanika, nijesu usvojeni zakonski akti neophodni za donošenje Prostornog plana Crne Gore, kao ni Prostornog plana Podgorice, koji predstavljaju preduslov za sprovođenje najavljenog projekta.

“Vrlo je licemjerno da neko ko dolazi iz strane koja je na svaki način opstruisala parlament da pita zašto kasni ovaj projekat. Znate da da bi bio usvojen Prostorni plan Podgorice, mora da bude usvoje Prostorni plan Crne Gore, a da bi se do desilo trebalo je da budu usvojeni zakoni o uređenju prostora i izgradnji. Sve je bilo planirano da se usvoje početkom decembra. Međutim, kako ste se trudili na sve način da parlament ne usvoji zakone, a samim tim ni ova dva plana nisu mogla da dođu na red. Za bilo kakvo kašnjenje, ako ga bude, razlog je pravne prirode, a prije bih rekao opstruktivne. Mislim isto da je to manje bitno hoće li biti pola godine prije ili poslije. Za ovako veliki projekat to je nebitno. Vjerovatno je ta razlika u iskustvu između mene i premijera Milojka Spajića doprinijela da iznese onakvu procjenu. Lično bih prije rekao da će to biti 2027. godine. Očekujem da će do kraja 2026, ili tokom 2027. godine biti prva useljenja. Mislim da je to brzo”, poručio je Radunović.

Za četiri godine po osnovu zakupa plaža očekuju prihod od 92 miliona eura

Odgovarajući na pitanje poslanika Jovana Jola Vučurovića, Radunović je  kazao da će Crna Gora imati za četiri godine 92 miliona eura prihoda na osnovu zakupa plaža.

“Do sada je 50 odsto svih tendera za sve plaže pravosnažno, već se potpisuju sporazumi. Za iste plaže i privremene objekte za koje je od 2019. država dobijala oko 4,7 miliona od ove godine ( sledeće četiri godine ) će imati 27 miliona eura. Uspjeli smo da nemaju veliku korist samo oni koji su plažu dobili na upavljanje, već i država”, naveo je Radunović.

Joković: Uz kvalitet potrebna i konkurentrnost

Poslanica Radinka Ćinćur konstatovala je da uvozimo krompir i kisjeli kupus i upitala ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića gdje su projekti koji podstiču proizvodnju kako bismo smanjili uvoz.

Joković je kazao da resor kojim upravlja ima ograničene mogućnosti da spriječi uvoz krompira po osnovu dva sporazuma – CEFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU – navodeći da je zabrana uvoza neizvodljiva. Pojasnio je da Crna Gora godišnje proizvede 24 tone krompira koji se uglavnom proda nefomalnim kanalima, a uvezeno je osam tona.

Ćinćur je upitala šta da radi proizvođač koji iskoristi premije i ne može da plasira svoju robu.

“Mislm da nemamo luksuz da nam proizvođači odustaju od dalje proizvodnje”, konstatovala je Ćinćur.

Ministar Joković je kazao da je saglasan sa mnogim što je rekla poslanica Ćinćur, navodeći da postoji jedna hladnjača u Matagužima, većinskim dijelom vlasništvo Opštine Podgorica, dijelom Minsitarstva, te udruženja proizvošača Malsije i Zete. Dodao je da moramo imati konkurentnost, osim kvaliteta koji je nesporan.

Despotović: Zašto nije formirano preduzeće za gazdovanje šumamam?; Joković: Potrebna dodatna procjena opravdanosti njegovog osnivanja

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović pitala je ministra Jokovića zašto Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije pristupila formiranju preduzeća za gazdovanje šumama što je propisano Zakonom. 

“Gdje to u zakonu piše da Ministratsvo poljoprivrede mora formirati preduzeće? Ako piše, onda smo mi u prekršaju. Preduzeće može formirati Ministarstvo ekonomije il ono koje je zaduženo za državnu imovinu. To nije bila obaveza našeg Ministarstva, ali je više razloga zašto tome nije pristupljeno. U članu 100 Zakona je navedeno da ova odluka stupa na snagu od 01.01.2025. godine, te da je rok za formiranje preduzeća 90 dana. Međutim,  usljed nedostatka finansijskih i kadrovskih mogućnosti, odlučeno je da se na neke članove zakona djeluje amandmanski krajem godine. Međutim, zbog bojkota Skupštine to nije moglo biti urađeno prije stupanja na snagu novog Zakona o šumama. Uz to, zaposleni u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima dostavili su peticiju u kojoj navode da su protiv ovakvog načina formiranja preduzeća te da ne žele da pređu u novoformirano preduzeće.Dva poslanika su predložila i odlaganje priimjene Zakona o šumama na godinu dana, kako bi se omogućilo kvalitetno sprovođenje postupka osnivanja državnog preduzeća, međutim, zbog bojkota Skupštine, ni to nijeuspjelo da se sprovede”, kazao je u odgovoru ministar Joković dodajući da je sada jedino rješenje usvajanje izmjena i dopuna Zakona kojim bi se prolongiralo osnivanje preduzeća za gazdovanje šumama.

On je pojasnio i da je, kada je rađena procjena poslovanja tog preduzeća, u vlasništvu države bilo preko 70 procenata šuma, dok je danas taj procenat oko 50 zbog vraćanja imovine i sudskih postupaka kojih, kako je kazao, ima dosta.

“Potrebno je napraviti dodatnu studiju o opravdanosti osnivanja ovog preduzeća. Ne želim da na bilo koji način budem dio priče koja će urušiti ekonomiju Crne Gore”, poručuje Joković.

Poslanica Despotović podsjetila je da su na sve to upozoravali još u junu i julu prošle godine, ali da su ih iz Ministarstva ubjeđivali da je sve spremno za implementaciju Zakona.

“Optuživati bojkot Skupštine za vaše neuspjehe je neprimjereno. Crna Gora gubi 80 miliona, a vi danas pričate priču koju je opozicija pričala u julu”, kazala je Despotović.

U Skupštini Crne Gore danas se nastavlja druga posebna sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini.

Kako navode iz parlamenta, na poslanička pitanja će odgovarati Slaven Radunović, .

Na upite poslanika odgovaraće i Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Admir Šahmanović, ministar rudarstva, nafte i gasa.

Sjednicu možete pratiti na linku ispod: