Video
Iz Batuta ističu da je najveći broj oboljelih prijavljen na teritoriji Južnobačkog okruga i u Beogradu, dok je najveća učestalost oboljelih u odnosu na broj stanovnika zabilježena u Južnobačkom i Južnobanatskom okrugu.
Situacija se velikim kašljem alarmantna je i u regionu, a Hrvatska i Crna Gora redovno prijavljuju porast slučajeva zaraženih. Koliko je stanje alarmatno i u Srbiji najslikovitije pokazuje broj oboljelih od ove bolesti, koja se praktično smatrala iskorijenjenom, u proteklim godina. Naime, prema podacima koje je objavio RSE broj zaraženih u 2023. godini u odnosu na period između 2016. i 2019. veći je i do šest puta na nivou Srbije.
Ogroman skok primijetan je i u glavnom gradu. Kada je Gradski zavoda proglasio epidemiju velikog kašlja, što je objavljeno 27. decembra, u Beogradu je 409 obolelih. Prije ove godine najveći broj oboljelih bio 2018. – sa 29 registrovanih slučajeva, dok se do 2022. postepeno smanjivao i doveo do toga da na kraju pomenute godine nije bilo nijednog slučaja.
Prije samo godinu dana ništa, a sada – epidemija. Šta se dešava i kako je došlo do toga da imamo epidemiju bolesti koja je praktično zaboravljena i stavljena pod kontrolu vakcinacijom?
Šta je uticalo da se širi veliki kašalj
Kako navode iz Batuta, povećanje broja oboljelih dovodi se u vezu sa padom imuniteta određenih uzrasnih grupa nakon vremenskog perioda od sprovedene posljednje revakcinacije, kao i sa smanjenim brojem vakcinisanih protiv velikog kašlja u periodu pandemije virusom korona, zbog čega je porastao broj osjetljive populacije i okruženja u kom može lakše da se širi.
Dr Rsovac ističe da u kliničkoj praksi, gdje radi kao pulmolog godinama, nije bilo ovakvog porasta broja slučajeva.
„Imala sam i 2017. novorođenče na intenzivnoj njezi sa katastrofalnim oblikom pertusisa, a onda djevojčicu od 16 godina prije tri godine sa formom pertusisa koja je trajala četiri do pet mjeseci, ali nije bilo ovakvog porasta broja“, rekla je ona.
Kako je upozorila, sada su pogotovo ugrožena djeca u odojačkom periodu, ali bolest se sve više javlja i među odraslima. I Radovanović ukazuje na ozbiljnije simptome kod odojčadi.
„Što je dijete starije to je manja mogućnost da će se bolest pogoršati“, navodi Radovanović i dodaje da je važno da se osoba izoluje od ostatka porodice kada se dijagnostikuje veliki kašalj, a naročito ukoliko u domaćinstvu ima trudnica ili male djece.
Kada je riječ o simptomima bolesti, Rsovac kaže da je početak nespecifičan kao i kod ostalih respiratornih infekcija.
„Može postojati i manja temperatura, bolnost grla, curenje nosa”, govori dr Rsovac i naglašava da važno napraviti razliku u odnosu na druge respiratorne infekcije.
“Kašalj koji počinje da se javlja se vremenom pogoršava. Kod velikog kašlja nemate da s vremenom postaje blaži, kao što je to recimo kod respiratornog sincicijalnog virusa i drugih korona virusa, prehlada i gripa koji ide sa višim temperaturama. Ovdje imate jedan period kada u stvari dijete kašlje sve jače, teže, zacjenjuje se i to je već prelazak u drugu fazu bolesti”, ističe ona i dodaje da je najbolje kada se bolest ustanovi dok je još u početnim fazama, nakon čega ljekari mogu da započnu odgovarajuću antibiotsku terapiju.
Struka da odluči šta dalje
Inače, aktuelna situacija dematovala je mišljenja da je tzv. “magareći kašalj” bolest koja je iskorijenjena. To potvrđuju sagovornici, dr Snežana Rsovac iz Univerzitetske dečje klinike Tiršova i epidemiolog Zoran Radovanović.
Preporučeno
„Veliki kašalj nikada nije ni bio iskorenjen, uvek je postojao neki manji broj pacijenata na godišnjem nivou koji se sporadično javljao u prethodnih 20-ak godina, ali je više faktora uticalo na to da sada postoji taj porast broja obolelih“, ističe dr Rsovac.
