Vesna Medenica podnijela ostavku

“Kao što sam se u dosadašnjoj karijeri iskreno, profesionalno i odgovorno odnijela prema svakom otvorenom pitanju, pružam poslednji doprinos i lični pečat rješavanju pitanja izbora predsjednika Vrhovnog suda. Iz tih razloga, postupajući u skladu sa članom 106 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, tražim da mi prestane funkcija sudije i predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore”, saopštila je nakon Opšte sjednice Vrhovnog suda, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica.

„Vrijednosti, kojima sam se rukovodila kada sam prethodne godine podnijela prijavu na javni oglas za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore bile su usmjerene na nastavak i unapređenje nezavisnosti, samostalnosti, odgovornosti, kvaliteta, efikasnosti i transparentnosti rada sudstva. Smatrala sam da je sudski sistem, tokom vršenja prethodnog mandata već izgrađen, te da ne postoji koncentracija moći predsjednika suda, imajući u vidu njegove nadležnosti koje su važećim Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama propisane. Sklona sam i dalje tom mišljenju”, poručila je Medenica.

Kao prva predsjednica Vrhovnog suda u nezavisnoj i suverenoj Crnoj Gori, koja se prvi put, po slovu Ustava zasniva na vladavini prava, i XV predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore od njegovog osnivanja 1945. godine, imala je kako kaže, privilegiju i dužnost, da utiče na postupak sazrijevanja sudstva, koje u međunarodno priznatoj državi, mora biti samostalno i nezavisno.

“To je bio dug prema svim ranijim predsjednicima najvišeg suda, tradiciji, društvu i porodici. Činjenica da na počasnom zidu fotografija predsjednikâ, stoji jedan ženski lik, daje nadu svim ženama i djevojčicama u Crnoj Gori da možemo obavljati najviše funkcije u državi profesionalno i potpuno posvećeno, a uz spremnost na velike izazove, žrtve i odricanja”, poručuje Medenica.

Početak rada u sudstvu i u ovom sudu, kako dodaje, nije bio lak.

“Naprotiv, sudovi su bili pod teretom ogromnog broja neriješenih predmeta. Na nivou svih sudova, samo je 27% bilo riješenih predmeta, više od 60.000 predmeta je bilo starije od 3 gpodine, a 350.000 je bilo predmeta izvršenja na čekanju. Samo je nešto manje od 30% predmeta završavano u roku od 3 mjeseca, a prosječno je postupak trajao po žalbama 3 godine i 7 mjeseci. Samo u jednom sudu, 1.370 odluka je čekalo više od godinu dana da budu pismeno izrađene. Danas je slika drugačija. Više od 60% predmeta se završava u roku od 3 mjeseca, prosječno vrijeme trajanja postupka po žalbi je 120 dana, ostalo je nešto manje od 2.000 predmeta izvršenja, kao i predmeta starijih od 3 godine – 2.900, odnosno 0,004 na 100.000 stanovnika (mjereći po CEPEJ standardima), a samo 0,05% odluka je izrađeno van zakonskog roka sa neznatnim kašnjenjem. U Vrhovnom sudu Crne Gore prosječno postupak traje 50 dana. Ovi rezultati su postignuti na osnovu korišćenja mehanizama za povećanje broja sudija, upućivanje sudija u druge sudove, uvođenja prekovremenog rada i delegacije predmeta. Sudije, koje su postupale protivzakonito i neefikasno, bile su udaljene od vršenja dužnosti sudije”, poručila je Medenica.

Danas je, kako kaže, sudstvo efikasno, digitalizovano, značajno podmlađeno na ključnim pozicijama i zastupljeno u svim međunarodnim pravosudnim tijelima i u vremenu pandemije, sa 100.1% efikasnosti na nivou svih sudova u Crnoj Gori, što je rezultat za respekt.

“Moram primijetiti da su nevladine organizacije i sa njima povezani mediji, u kontinuitetu stvarali ambijent, pogodan za podrivanje autoriteta nosilaca sudijske funkcije i negaciju svih postignutih rezultata rada. U tom kontekstu, data je povoljna osnova za politički pritisak na sudstvo, tokom prethodne dvije godine.  Kao osoba sa značajnim životnim i profesionalnim iskustvom, naučila sam da razumijem i tumačim svrhu javnih istupa raznih subjekata, ali osjećam obavezu da ukažem da su takve prakse jednako opasne po naše društvo, kao i svi drugi oblici neetičnog i nezakonitog djelovanja”, ističe Medenica.

Nada se da će sve njene kolege, sudije u Crnoj Gori ubuduće djelovati u atmosferi koja se zasniva na iskrenoj težnji za opštim napretkom i jačanjem pravde, a ne na, kako dodaje, senzacionalističkim, neutemeljenim i laičkim tumačenjima doprinosa i uloge sudske grane vlasti.

“Od presudnog je značaja da Crna Gora ne nazaduje u odnosu na ranija dostignuća, koja je postigla u reformi pravosuđa. Kao što sam se u dosadašnjoj karijeri iskreno, profesionalno i odgovorno odnijela prema svakom otvorenom pitanju, pružam poslednji doprinos i lični pečat rješavanju pitanja izbora predsjednika Vrhovnog suda”, navela je Medenica. 

Izražava, kako kaže, visok stepen sumnje zbog sveukupnog društvenog konteksta, ali istovremeno i nadu da će vrijeme pokazati da je prestanak funkcije predsjednika Vrhovnog suda “jedino nedostajao u ostvarivanju rezultata, koji će voditi mjerljivom napretku Crne Gore u pridruživanju Evropskoj uniji”.

“Iz tih razloga, postupajući u skladu sa članom 106 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, tražim da mi prestane funkcija sudije i predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Dozvolite da ponovim izraze poštovanja prema Opštoj sjednici Vrhovnog suda i pojedinačno svakom sudiji. Bila je časna dužnost biti na vrhu sudske vlasti i postupati za građane i u ime građana Crne Gore”, zaključila je Medenica.

Predsjednica Vrhovnog suda se zahvalila i svim sudijama u Crnoj Gori i predsjednicima sudova, saradnicima i administraciji, koristeći priliku da im ujedno čestita novogodišnje i božićne praznike, uz želje za dobro zdravlje u 2021. godini, što takođe želi svim građanima i građankama.