Naime, Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da je popunjavanje policije moguće samo onima koji su završili dvogodišnju Policijsku akademiju, a nju godišnje završi oko 100 akademaca.

“Broj nedostajućih službenika će se udvostručiti ukoliko se ne promijeni Zakon”, upozorava direktor akademije Vladimir Stanišić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Ovim tempom će trebati godine da bi se obučio i nadomjestio nedostajući kadar.”

Procjene su da crnogorskoj policiji urgentno nedostaje oko 400, a dugoročno još najmanje 1.000 policijskih službenika.

Iz izvještaja Evropske komisije se vidi da je Crna Gora za pet godina ostala bez četvrtine policajaca, od čega je više od 600 njih otišlo za jednu godinu.

Tako sada u Upravi policije radi oko 3.900 policijskih službenika, dok je sistematizovano 5.377 radnih mjesta.

Kadrovsko stanje u policiji ocijenjeno je u dokumentu Vlade iz novembra 2023. kao zabrinjavajuće.

A na odliv utiče starosna struktura pripadnika crnogorske policije.

U Vladinom dokumentu o stanju u Ministarstvu unutrašnjih poslova ona je ocijenjena kao nepovoljna, jer je 75 odsto službenika starosti od 40 do 67 godina.

Od toga, značajan broj ispunjava uslove za odlazak u penziju do kraja 2025. godine.

Osim odliva kadrova, u informaciji Vlade se ističe da je zbog zakonskog uslova o popunjavanju policije samo onima koji završe Policijsku akademiju Uprava policije u opasnosti da ostane bez “optimalnog broja službenika za nesmetani rad”.

Direktan povod za odlazak velikog broja policajaca u penziju bile su izmjene Zakona usvojene juna 2021. kojim su propisani povoljni uslovi za penzionisanje.

A pod obrazloženjem da je usljed bezbjednosnih izazova “potrebno hitno podmlađivanje kadra i njihovo uvođenje u posao u narednih nekoliko godina”, decembra 2022. ponovo je mijenjan Zakon, pa je starosna granica za penzionisanje smanjena sa 53 na 50 godina.

Uz to je propisano uvećanje na penziju sa 20 na 30 odsto.

Izmjenama zakona nisu predviđeni mehanizmi na osnovu kojih bi se nadomjestio broj policajaca koji napuštaju službu.

Za izmjene je glasao tadašnji poslanik, a sadašnji ministar policije Danilo Šaranović iz Demokrata, partije koja je bila jedan od predlagača ovih izmjena 2022.

On nije odgovorio na pitanja RSE da li osjeća odgovornost za povećani odliv službenika policije i kako namjerava da sa mjesta ministra riješi taj poblem.

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković ocijenio je da je za nepovoljno stanje u policiji odgovaran prethodni saziv parlamenta.

“Napravljen je ambijent za masovni odlazak… I sada se stalno pominje nedostajućih 1.400, 1.500, 1.800 ili već koliko službenika. Nadam se da smo naučili lekciju da u parlamentu olako ne donosimo zakonska rješenja, bez dubinskih analiza.”

Ministar Šaranović nije prisustvovao toj sjednici Odbora 26. decembra.

Tokom protekle godine uhapšeno je više policijskih službenika, uključujući i bivšeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića zbog sumnje za stvaranje kriminalne organizcije i druga krivična djela.

Njegovo hapšenje dovelo je do smjene direktora policije Zorana Brđanina marta 2023.

Međutim, Brđanin je devet mjeseci kasnije, nakon što je sud ustvrdio da je smjena bila nezakonita, vraćen na funkciju.

Dvadesetak dana kasnije, krajem decembra, ministar policije Šaranović podnio je novu inicijatvu za smjenu Brđanina.

Državna sekretarka u njegovom Ministarstvu Jovana Mijović potvrdila je da su uslovi za penzionisanje, ali i uslovi za zapošljavanje stvorili problem.

“Nama godišnje odlazi 500, 600, 700 lica u penziju, a da mi možemo da primimo u radni odnos oko 100 sa akademije. I te ljude primamo kao pripravnike, koji nemaju policijska ovlašćenja, ni značku ni oružje… koja godinu treba da budu tu i uče.”

Bivši ministar policije Filip Adžić kazao je da je Upravi policije “urgentno potrebno nekih 400 službenika”.

Podsjetio je da je kao tadašnji ministar kritikovao zakon jer je smatrao da je njegovim donošenjem “neko imao ambiciju da uruši Upravu policije”.

Na pitanje RSE zbog čega je tada njegova partija, Građanski pokret URA, podržao takav Zakon, Adžić nije odgovorio.

Vladimir Stanišić smatra da bi izmjene Zakona morale ići u pravcu skraćivanja školovanja budućih policajaca.

Podsjeća da u zemljama u okruženju, kao i u EU, obuka traje mnogo kraće.

“U Francuskoj, koja je mnogo veća i razvijenija, sa mnogo većim brojem policajaca, policijska obuka traje godinu dana”, navodi Stanišić.

Ukoliko bi stvari ostale nepromijenjene, bile bi potrebne godine da bi se “iole približili cifri službenika koja je potrebna MUP-u, odnosno Upravi policije”, upozorava direktor Policijske akademije.

Smatra i da bi nadležnost nad Akademijom trebalo vratiti MUP-u, jer bi se na taj način polaznici zapošljavali odmah po zavšetku školovanja.

Trenutku je pod upravom Ministarstva prosvjete.

Osim kadrovskih postoje i drugi problemi poput dotrajale policijske opreme.

Tako je posljednji put oprema za službenike uniformisane policije osigurana 2015. a za pripadnike sektora policije posebne namjene 2008. godine.

“U prethodnom periodu budžetska sredstva koja su dodjeljivana MUP bila su isključivo dovoljna za lične dohodke i gorivo za potrebe policije”, dok je ulaganje u opremu bilo “potpuno zanemarljivo”, navodi se u dokumentu Vlade.

Veliki problem je i nabavka policijskih vozila.

U dokumentu se navodi da je neblagovremenim javnim nabavkama 100 vozila doveden u pitanje rad i funkcionisanje policije.

Pretpostavka je da ni 2024. neće biti obezbjeđena nova vozila, već će se i dalje koristiti postojeća – već sedmu godinu, što će dodatno koštati MUP najmanje 900.000 eura.

Inače, zvaničnika evropska statistika sugeriše da je udio policajaca u Crnoj Gori prilično visok u odnosu na prosjek Evropske unije – 639 u odnosu na evropskih 335,3 na 100.000 građana.

Međutim, za razliku od većine zemalja EU, Crna Gora u policajce ubraja i graničare (1.540), ali i službenike bez policijskog čina.