Tri osobe su ubijene u obračunima kriminalnih klanova u posljednjih pola godine, a 23 u masovnim ubistvima počinjenim avgusta 2022. i januara 2025.

Prvog januara 2025, na dan kada je stradalo 13 osoba, o bezbjednosti Cetinjana staralo se desetak policijskih službenika.

“Nedopustivo mali broj”, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević, koji podsjeća da u tom gradu boravi i veliki broj bezbjednosno interesantnih lica i članova kriminalnih grupa.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrde da Crnoj Gori nedostaje oko 1.500 policajaca.

Zbog čega nema dovoljno policajaca?

Prvi razlog – masovno penzionisanje

Jedan od razloga je penzionisanje velikog broja policajaca, nakon zakonskih izmjena iz 2021. kojim su ponuđeni povoljni uslovi za penzionisanje.

Uz to, pod obrazloženjem da je “potrebno hitno podmlađivanje kadra”, decembra 2022. dodatno je smanjena starosna granica za penzionisanje policijskih službenika – sa 53 na 50 godina.

Istim propisom, propisana im je i uvećana penzija za dodatnih 10 odsto.

Janjušević ističe da su ove povoljnosti dovele do deficita kadra u policiji.

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić smatra da je zakonsko rješenje bilo dobro s obzirom na “ogromnu fizičku i psihičku potrošnju” koju policijski službenik podnese za 30 godina službe.

“Samo nespavanje tokom noćnih smjena za taj period iznosi sedam i po godina bez sna”, kazao je on za RSE.

Po njemu, glavni problem je u tome što nisu predviđeni mehanizmi ili strategije za popunu upražnjenih radnih mjesta.

“Nadležne institucije morale su planski da izvrše smjenu generacija kako bi se izbjeglo ovo stanje, gdje posao 10 ili 15 ljudi sada obavljaju samo dvije osobe”.

Drugi razlog – loši uslovi rada

Doskorašnji direktor policije Zoran Brđanin ocijenio je nedavno da policija radi u izuzetno teškim uslovima.

Predsjednik Nezavisnog sindikata dodaje da se uslovi rada svakodnevno pogoršavaju i da je nezadovoljstvo među policijom ogromno.

“Ono do sada nije eskaliralo samo zbog spremnosti policijskih službenika da se žrtvuju do krajnjih granica sopstvenih mogućnosti, što se odražava na njihovo fizičko i mentalno zdravlje”, rekao je Rmandić.

Naveo je i niz konkretnih problema:

-Osnovna zarada policajca sa višedecenijskim iskustvom je 720 eura.

-Rade i do 90 prekovremenih sati mjesečno, a po propisima mogu da im se
plate samo 32.

-Patrole često obavlja jedna osoba.

-Većina od 2015. nosi iste, pohabane uniforme, dok službenici na sjeveru države, od sopstvenog novca, kupuju zimske čizme.

-Na raspolaganju imaju samo pet eura za gorivo po smjeni, pa uglavnom ne koriste grijanje u patrolnim vozilima.

-Policijske stanice su neuslovne, bez adekvatnih prostorija za rad ili odmor.

-Sistemske zdravstvene preglede nisu imali skoro 30 godina.

-Nemaju dostupnu psihološku podršku, iako se svakodnevno suočavaju sa traumatičnim situacijama.

-Koriste staro i nepouzdano naoružanje, a neki neuniformisani službenici nemaju lično naoružanje, čak ni nakon deset godina službe.

-Bojevo gađanje nisu imali više od 15 godina. Riječ je o simulaciji stvarnih situacija koje testiraju reakcije pod stresom, preciznost kao i sposobnost brzog donošenja odluka u kriznim momentima.

Prema riječima Rmandića, problem je i u nedostatku razumijevanja i podrške od strane nadležnih.

“Odluke se donose u malim, zatvorenim krugovima, često bez konsultacija sa policijskim službenicima na terenu”.

Ističe da Vlada mora imati više sluha za policijske zahtjeve.

“A praksa ‘de nobis sine nobis’ (O nama, bez nas) mora se promijeniti”, zaključuje on.

Sa njim se slaže i bivši pomoćnik direktora policije Janjušević.

Gdje je rješenje?

Nakon tragedije na Cetinju 1. januara, premijer Milojko Spajić je saopštio da će biti izvršen hitan prijem u radni odnos oko 200 svršenih akademaca Policijske akademije.

“Godinama insistiramo na zapošljavanju tih ljudi, ali niko nas ne čuje”, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata policije za RSE.

Policijska akademija traje dvije godine i u generaciji bude oko 100 polaznika, što praktično znači da se samo iz ove ustanove ne može nadomjestiti nedostajućih 1.500 policajaca.

Janjušević smatra da to neće odmah riješiti problem jer akademci moraju prvo da odrade pripravnički staž:

“A tom periodu nemaju policijska ovlašćenja niti status policijskih službenika. Njima treba i nekoliko godina iskustva nakon pripravničkog kako bi mogli kvalitetno obavljati policijski posao”.

Probleme policije treba rješavati sistemski, a ne samo kad se desi neka krizna situacija, poručuje Janjušević, dodajući da je u pitanju kompleksan i izazovan sektor.

“Koji ne trpi improvizacije. Na njegovom čelu moraju biti ljudi sa velikim bezbjednosnim iskustvom i znanjem”.

Aktuelno rukovodstvo, potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić i i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, na te pozicije došli su kao političari bez iskustva u sektoru bezbjednosti.

Nakon tragedije na Cetinju, dio javnost traži njihove ostavke, smatrajući da su propusti u sektoru bezbjednosti doprinijeli gubitku 13 života.

Bečić se nije oglašavao po ovom pitanju, dok je Šaranović kazao da “ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost”.

Dodatno smanjenje policajaca

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović suspendovao 23 je službenika policije zbog, kako je navedeno, postojanja bezbjednosnih smetnji, dok je preko 30 još pod provjerom, saopšteno je iz Ministarstva 9. januara.

U bezbjednosne smetnje spadaju kontakti sa članovima kriminalnih grupa, licima koja prikupljaju tajne podatke, teroristima, korišćenje droga…

Janjušević ističe da je stvoren narativ da veliki broj policijskih službenika pripada kriminalnom miljeu.

“To sigurno nije tačno. Da li ima jedan manji broj ovakvih službenika? Ima, ali ogromna većina policijskih službenika svoj posao obavlja časno i pošteno”.

Predsjednik države i Skupština oprečno o zakonu

U avgustu 2024. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova je predložio pojednostavljenu proceduru zapošljavanja policajaca, koju je usvojila Skupština.

Prema ovom prijedlogu, komisija koju formira ministar odlučivala bi o kandidatima koji ispunjavaju osnovne uslove za prijem.

Novi zaposleni bi bili obavezni da završe osnovnu policijsku obuku u roku od godine od početka rada.Međutim, predsjednik države Jakov Milatović je ovaj prijedlog vratio Skupštini na doradu, smatrajući da bi ministar mogao imati previše uticaja na prijem novih službenika, što bi moglo dovesti do politizacije Ministarstva i policije.

Mjesec kasnije, Skupština je – zanemarujući sugestije Milatovića – usvojila prvobitnu verziju zakona.

Ove zakonske izmjene naišle su i na kritike Evropske komisije u godišnjem izvještaju o Crnoj Gori:

“Crna Gora mora obezbijediti da imenovanja u organima zaduženim za sprovođenje zakona budu zasnovana na zaslugama i da postoje proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog miješanja u te organe”.

Komisija je problematizovala i to što su zakonske izmjene usvojene bez javne rasprave i učešća nevladinog sektora.