Vjeronauka u školama (ne)poželjna? “Religije su na našim prostorima iskopale duboke rovove među ljudima”

Podsjetimo, učiteljica OŠ “Jugoslavija” Rada Višnjić iz Bara nedavno je porukom na viber grupi jednog odjeljenja pozvala sve učenike na moleban. Ministarstvo prosvjete je ovaj čin nazvalo skandaloznim, a Ministarstvo za ljudska i manjinska prava osudilo “manipulisanje školskom djecom u Baru”.

Ovaj događaj izazvao je brojne reakcije javnosti. Građani, nevladin sektor, političari i partije, kao i mnoge institucije ukazali su na to da je ovakvo ponašanje od strane prosvjetnog radnika neprihvatljivo. Mnogi su se pitali, da li je potez učiteljice zapravo intencija određenih struktura ka “tihom provlačenju” svetosavlja u učionice, budući da je ona sve đake, bez obzira na vjeroispovijest, pozvala u Hram Sv. Jovana Vladimira na moleban.

No, treba istaći da su prema Ustavu Crne Gore vjerske zajednice odvojene od države. Stoga, u javnim školskim ustanovama – državnim školama Crne Gore, nije dozvoljeno religijsko djelovanje. Za takvu vrstu obrazovanja postoje vjerske škole i vjerski objekti.

Skoro je dvadeset godina otkako je vjeronauka vraćena u osnovne i srednje škole u Srbiji.

“Vjerska nastava u osnovnim i srednjim školama je dio sistemskih rješenja koja neće mijenjati i ovaj predmet i dalje ima status obaveznog izbornog predmeta za učenike koji se za isti opredijele”, kazao je u junu mjesecu ove godine ministar prosvjete Srbije, Mladen Šarčević.

No, mnogi analitičari iznijeli su stav da se djeca u osnovnoj školi ne opredjeljuju za vjeronauku iz interesovanja i osjećaja, već isključivo prema želji roditelja.

Kada je u pitanju Hrvatska, sve češće se pokreću inicijative i peticije da se pronađe alternativa za vjeronauku, jer dosta škola nema adekvatnu nastavu za djecu koja ne prate ovaj predmet.

Neformalna grupa roditelja iz različitih gradova Hrvatske pokrenula je peticiju za adekvatno zbrinjavanje djece koja ne pohađaju vjeronauku u osnovnoj školi, tvrdeći kako djeca koja ne idu na taj izborni predmet za vrijeme njegovog odvijanja sjede na hodnicima, u boljem slučaju u biblioteci, ili borave ispred škola. Taj problem, tvrde roditelji, postoji već više od 20 godina.

“Neki roditelji zbog toga i upisuju djecu na vjeronauku, ne želeći da im dijete sjedi na hodniku, da bude stigmatizirano ili drugačije”, piše u peticiji.

Takođe, Građansko-liberalni savez u Hrvatskoj, smatra da vjeronauci nije mjesto u školama. U tom smislu imali su zahtjev za reviziju Vatikanskih ugovora, jer smatraju da je došlo vrijeme da se ti ugovori revidiraju.

U prve razrede srednjih škola u Republici Srpskoj 2018. godine uvedena je vjeronauka kao izborni predmet.

“Bojim se da može samo povećati ključne probleme u bosnaskohercegovačkom društvu, ali i u svakom pojedincu i porodici za sebe. Sve u svemu, ne vidim smisao ovakve i na ovaj način donesene odluke o kojoj se nigdje i ni na koji način nije razgovaralo ni sa nastavnicima, ni sa roditeljima, ni sa učenicima”, komentarisala je za Buku magistrica Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti koja predaje u jednoj srednjoj školi u Banjaluci.

Prema istraživanju Agencije PRIME Communications o stavovima građana Bosne i Hercegovine o vjeronauci u školama, 52,8 odsto njih uopšte se ne slaže da se vjeronauka izbaci iz škola. Prema istraživanju, ukidanju vjeronauke najviše se protive Srbi (73 odsto), potom Bošnjaci (65,5 odsto) i najmanje Hrvati (61,4 odsto). U istraživanju koje je Agencija sprovela u decembru prošle godine učestvovalo je 1.500 ispitanika, a populacija reprezentovana istraživanjem je definisana kao opšta populacija Bosne i Hercegovine, starija od 18 godina.

“Ja se u Boga nadam, daće Bog da se vjeronauka vrati u naše škole, a Crna Gora samoj sebi”, riječi su Amfilohija Radovića.

Vjeronauka ipak, do danas, nije uspjela da zauzme mjesto u crnogorskom školskom sistemu. Uvođenje ovog predmeta u obrazovni sistem bilo je nemoguće, prije svega zbog ustavnog određenja sekularne i građanske države, ali u dobroj mjeri i zbog dubokih podjela u društvu. Vjeronauka u Crnoj Gori izučava se samo u vjerskim školama.

Da li na tome (ne) treba da se zadrži? Na koji način bi njeno uvođenje u škole uticalo na socijalizaciju djece? Da li bi to ugrozilo građanski koncept države?

Sociolog Andrija Đukanović mišljenja je da vjeronauku ne treba uvoditi u formalni sistem obrazovanja. On je za Standard kazao da djeca treba da uče o religiji i različitim njenim formama i oblicima, ali kroz neke druge predmete.

“Crna Gora je sekularna država i trebala bi to i ostati. Naše škole su etnički mješovite i u njima ima djece iz različitih zajednica, pa bi vjeronauka mogla biti neka vrsta nametanja. Moramo imati u vidu i to da među učenicima ima i onih koji ne vjeruju i koji su ateisti. Što onda s njima i njihovim pravima”, kazao je Đukanović.

Imajući u vidu da su religije na ovim prostorima bile i još uvijek su uglavnom prepreka u ostvarivanju normalne i nenasilne komunikacije teško je očekivati, tvrdi sociolog Đukanović, da bi njihovo uvođenje u škole dalo neki dobar rezultat.

“Religija se najčešće zloupotrebljavala u političke svrhe uz odstupanje od osnovnih načela. Pretvarala se dakle u svoju suprotnost. Religije su na našim prostorima iskopale jako duboke rovove među ljudima, kršeći svoj osnovni princip koji se ogleda u toleranciji i razumijevanju. Takođe, izostao je kritički osvrt kod svake od vodećih religija kod nas o sopstvenom djelovanju i funkcioniranju u posljednjih tridesetak godina. A to djelovanje je više bilo okrenuto poništavaju ostalih nego li stvaranju i jačanju moralnih vrijednosti svojih pripadnika. Dakle, javno djelovanje različitih religija i njihovih vođa kod nas za rezultat ima ambijent mržnje, nepovjerenja, tolerancije na sva moguća nepočinstva, a ne ambijent mira, uvažavanja i razumijevanja. Stoga, neka religijska osjećanja ostanu intima svakog pojedinca”, zaključio je Đukanović u izjavi za Standard.

Mišljenje na ovu temu pokušali smo da dobijemo i od vjerskih zajednica, ali Islamska zajednica, kao ni Mitropolija crnogorsko-primorska SPC nisu željele da komentarišu.

Potencijalno izučavanje vjeronauke u školama za Standard je komentarisao potpredsjednik savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić, koji je istakao da je nedopustivo čak i pomisliti na to.

“Kao geografska tačka, Crna Gora u sebi sublimira vrijednosti koje su od strateškoga značaja za Srbiju i Rusiju s jedne i EU s Amerikom s druge strane. Zato je u politici i javnim poslovima zemlja ekstrema, posljedično proizašlih iz te njene geostrateške pozicije, koji odnos suprostavljenih strana uvijek dovodi do tačke usijanja – ili ili. Zbog te činjenice nedopustivo je da se čak i pomišlja, a kamoli u škole uvodi vjeronauka. Neporecivo bi bila beogradsko svetosavsko sredstvo raspirivanja mržnje”, kazao je Vučinić.

On je dodao da bi “na udaru njihovoga bijesa” bila Evropska unija i evropska civilizacija uopšte, i svi drugi i drugačiji po bilo kom osnovu.

“Ko ne vjeruje neka se samo podśeti izjava čelnika cetinjske filijale beogradske svetosavske sekte, Amfilohija, koji mislimane zove lažnim ljudima lažne vjere, Crnogorce nakotom i volovima, katolike vatikanskim zlikovcima, NATO zločinačkom organizacijom i da ne nabrajam dalje”, priča Vučinić.

Vučinić je mišljenja da bi ovaj predmet u školama doprinio širenju mržnje, te da bi negativno uticao na socijalizaciju djece.

“Naoružali bi ih mržnjom prema Crnogorcima, muslimanima i katolicima i naravno prema Crnoj Gori, i tako im u “ruke stavili naoštrene noževe” da ih upotrijebe prvom prilikom. Kad tad, od njih bi svi prethodno pobrojani stradali, i ne bi bilo mudro da ih bilo ko u tome podrži”, kazao je on.

Komentarišući slučaj učiteljice iz Bara, Vučinić je saopštio da SPC ima težnje ka uvođenju vjeronauke jer “cijeli svetosavski teološki fakultet u Foči radi prekovremeno da bi osposobio beogradske popovske mračnjake koji nakon diplomiranja odmah dobijaju namještenje u Crnoj Gori. Namjera im je da fočanski popovi, prepuni “bosanske” mržnje, “zamrače razum”, ne samo đeci nego i građanima”.

On se nada da oni koji budu odlučivali o ovom pitanju neće dozvoliti izučavanje vjeronauke u školama.

“Ako smo građanska država, a za sada jesmo, to bi se kosilo s njenim ustavnim utemeljenjem. Nadam se i vjerujem da će svi oni koji budu pitani ili odlučivali o uvođenju vjeronauke u školama, imati u vidu ove činjenice i da neće dozvoliti da u učionicama umjesto prosvetiteljstva dominira svetosavsko feudalno mračnjaštvo. To bi bila propast i same ideje građanske države, i na sveopštu nesreću koja bi pogodila sve nacije i vjere u zemlji”, zaključio je Vučinić u razgovoru za Standard.

U svakom slučaju, ima i onih koji misle sasvim drugačije.

Sa druge strane, neki vjerski velikodostojnici jesu za vjeronauku, ali u školama kao što su bogoslovski fakultet, duhovna akademija, medresa i slično.

Mnogi su pak mišljenja da bi uvođenje ovog predmeta u javne školske ustanove produbilo konfesionalne podjele i onemogućilo stvaranje generacija tolerantnih na vjerske različitosti.