Video
Pomorski muzej, nije samo trezor predmeta ili prostor koji služi za puko prezentovanje pomorske kulturne baštine Crne Gore, već savremeni muzej koji svoje zbirke kontekstualizuje sa zahtjevima vremena, vršeći socijalnu i edukativnu ulogu u društvu, ocijenila je ministarka kulture i medija, Maša Vlaović.
Ona je, povodom obilježavanja 70 godina rada Pomorskog muzeja Crne Gore, kazala da istorijat jednog muzeja nije samo istorijat ustanove, već procesa jednog ljudskog društva koji su doveli do sakupljanja, vrednovanja, čuvanja i prenošenja poruka sačuvanih u muzejskim predmetima.
“Shodno tome, obilježavanje 70 godina rada Pomorskog muzeja prilika je da se podsjetimo na sve procese koji su od značaja za ovu ustanovu, ali i na značaj ovog Muzeja za crnogorsko društvo, a u širem kontekstu i za razvoj muzeologije u cjelini”, poručila je Vlaović.
Ministarka je, uvažavajući misiju Pomorskog muzeja zaštite, očuvanja i prezentovanja pomorske kulturne baštine Crne Gore, kao i podizanje svijesti građana o njenoj vrijednost, napomenula da je pomorski muzej prostor u kojem možemo sagledati širok i kompleksan kulturološki kontekst ove civilizacijski tako važne djelatnosti, koja je Bokokotorski zaliv učinila značajnim i osobenim toposom mediteranskog priobalja.
Prema njenim riječima, preglednim i sistematičnm uvidom u razvoj pomorstva Boke Kotorske, muzej, od svog osnivanja do danas, omogućava da se sagleda živopisnost i bogatstvo pomorskog nasljeđa Boke Kotorske.
Kako je rekla Vlaović, te posebnosti se ponajprije otkrivaju u dugoj istoriji Bokeljske mornarice, njenoj organizaciji i svečanim ceremonijama, što se utemeljuje u 9. vijeku i vezuje za kult Svetog Tripuna.
“Ključni civilizacijski iskoraci pravljeni su iskoracima u oblasti pomorstva. Proširenje geografskih i kulturoloških horizonata, privredni i ekonomski rast, geostrateška pozicioniranja, neka su od dostignuća koje su sebi mogle priuštiti samo velike pomorske sile. Veličina i kvalitet flote dugo je kroz istoriju bio ključni preduslov za svaku vrstu društvenog napretka”, rekla je Vlaović.
Ministarka je istakla da je upravo pomorstvo ono što je Kotoru i Boki Kotorskoj, bez obzira na prostornu svedenost, omogućilo sticanje statusa jedne od najzačajnijih oblasti istočnog Jadrana, za kojom su vjekovima velike sile pokazivale poseban interes.
“Po prirodi stvari, kulturni razvoj pratio je te procese, zbog čega je Boka Kotorska uistinu bila svijet u malom. Jedrenjacma u Boku nije stizalo samo ono što je imalo ekonomski značaj, već i mnogo toga što je bogatilo kulturu ovog prostora, čineći je otvorenijom i kosmopolitičnijom”, dodala je Vlaović.
Sve to je, kako je podsjetila, uticalo da Kulturno nasljeđe Bokeljske mornarice – “Kotor: svečane prezentacije tradicije i identiteta” – bude upisano na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine.
“Pomorski muzej prešao je dug put od muzejske zbirke Bratovštine Bokeljske mornarice do savremenog muzeja i njegove zbirke predstavljaju najvažnija svjedočanstva o društvenim procesima i kulturnoj istoriji Boke Kotorske i jedne od najvrjednijih koje Crne Gore danas ima”, rekla je Vlaović.
Prema njenim riječima, brojni projekti koje je ovaj Muzej realizovao od osnivanja do danas, svjedoče o permanetnom unaprjeđenju rada u oblasti muzeologije, uz uključivanje djece i omladine, programa iz oblasti savremenog umjetničkog izraza, poštovanja kulturne raznolikosti, rodne ravnopravnosti, kao i programa i projekata svih društveno senzitivnih grupa u crnogorskom društvu.
Vlaović je napomenula i da Ministarstvo predano radi na unapređenju muzejske djelatnosti i prakse u Crnoj Gori, a u tom cilju će, kako je dodala, uskoro organizovati niz predavanja na aktuelne teme u toj oblasti, u čijoj realizaciji će učestvovati brojni stručnjaci iz zemlje i regiona.
“Zaštita i promocija kulturne i prirodne različitosti jedan su od važnijih izazova 21. vijeka, što muzejskoj djelatnosti nameće inovativniji pristup kojim bi se između muzejskih zbirki i posjetilaca ostvario interaktivniji odnos”, ocijenila je Vlaović.
Ona je dodala da je svakako značajno i to što svojim radom ljudi koji vode Pomorski muzej pokazuju svijest o tome i što spisak aktivnosti ove ustanove danas nadilazi one konvencionalne zadatosti koje je savremena muzeologija uveliko nadgradila.
“Višedecenijskim posvećenim radom, vođeni ljubavlju prema Boki Kotorskoj i pomorstvu, doprinosili ste ispunjenju misije koju je vijećnik Ivan Radimir ovako postavio: „Red je dakle da jednom započnemo i time se pokažemo dostojni sinovi vrijednih naših pređa.
Podignućemo Boku na veći stepen kulture i steći priznanje izobraženog svijeta”, istakla je Vlaović.
Ona je čestitala značajan jubilej svim zaposlenim u Pomorskom muzeju, ali i svim građanima Kotora i Boke Kotorske, prostora u kojem ova ustanova najubjedljivije svjedoči o bogatstvu i kompleksnosti njegovog nasljeđa.
Na događaju su dodijeljena priznanja zaslužnim pojedincima i ustanovama, a nagrada “Merito Navali” pripala je Slavku Dabinoviću, dugogodišnjem bibliotekaru u Pomorskom muzeju, tehničkom uredniku “Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru”, članu Savjeta Pomorskog muzeja od 2011. do 2018. godine.
Preporučeno
Prisutnima su se obratili i direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, rukovoditeljka muzejskog sektora Radojka Abramović i admiral Bokeljske mornarice profesor Antun Sbutega.
