Video
Sbutega je naglasio da se ne radi samo o jednoj odluci, činu ili prijedlogu ministra. – Radi se o jednom dugoročnom procesu devastacije i civilizacijskog urušavanja države, a posebno Kotora i njegove okoline.
On je dodao da bi se isključivanjem Kotora i njegove zaštićene okoline sa UNESCO liste omogućila dalja devastacija iza koje sigurno stoje jaki grupni interesi građevinskih lobija. Ovo što se dešava je visoko porazno. Bojim se da pomoć da se devastacija zaustavi možemo očekivati, ne više od ljudi, države ili investicija, nego od Boga – istakao je Sbutega.
On je podsjetio da je kotorska opština, u odnosu na broj stanovnika, područje sa najvećim brojem kulturnih dobara koja su upisana na UNESCO listu, te da Kotor ima najbogatiju istoriju i kulturno nasljeđe koje je od UNESCO proglašeno svjetskom kulturnom baštinom 1979. (prije Venecije, Rima, Vatikana Firence i Beča).
Podsjetimo, posljednje zasijedanje Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO, održano je u Parizu ovog mjeseca i na njemu se raspravljalo i o stanju očuvanosti prirodnog i kulturno- istorijskog područja Kotora. Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti. U usvojenim odlukama Komiteta od Crne Gore izričito se zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i bafer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine.
JAVNA RASPRAVA
Radunović je juče na konferenciji za novinare kazao da, s obzirom na to da se radi o moratorijumu za Kotor i bafer zone, to ,,u realnosti znači – za čitavu Boku Kotorsku“.
– To znači potpuni prestanak razvoja Boke Kotorske u bilo kojem smislu – saobraćajnom, turističkom i ugostiteljskom. Kao i mnoge druge države i gradovi, treba da podvučemo crtu i razmislimo što dalje – da li imamo više koristi od činjenice da smo na listi UNESCO ili imamo više štete zbog toga što, recimo, ne možemo da izgradimo most preko Bokokotorskog zaliva. Ne samo Verige, nego i most koji je predviđen prostornim planom Crne Gore i koji ide sa Luštice. Isto je upitan i vjerovatno će dobiti negativno mišljenje. To je saobraćajni problem koji će građane Boke Kotorske da muči još mnogo godina, tj. bog zna koliko godina ako ostanemo dio UNESCO – istakao je Radunović.
On je naglasio da će Crna Gora ,,odmah da ima direktnu štetu prema svim investitorima koji su obezbijedili dozvole“.
– I obezbijedili HIA studije UNESCO, jer UNESCO sad kaže – iako smo izdali HIA studije, moratorijum bi trebalo da ide na sve. A mi smo obveznik u tom ugovoru sa svakim investitorom pojedinačno – svakome kome date dozvolu, vi ste praktično kao država sa njim uspostavili neki ugovorni odnos. To su ogromne štete. Kao građanin smatram da sve relevantne institucije u Crnoj Gori, koje su vezane za ovaj problem treba da otvore javnu raspravu, a što da ne i da se raspiše referendum za građane Boke, da im se dobro objasni – što donosi, a što odnosi činjenica da je Boka Kotorska u UNESCO zoni, pa da se vidi što dalje – kazao je Radunović.
Na Radunovićevu izjavu reagovao je predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić koji je naglasio da nije potrebno organizovati referendum.
Jokić, FOTO: Đ. Cmiljanić
– Pitanje očuvanja izuzetnih univerzalnih vrijednosti i ostanka na listi UNESCO je pitanje osnovnih civilizacijskih vrijednosti. Palmira i Nimrud su djelovanjem ISIL-a završila na listi ugrožene baštine. Siguran sam da, bez obzira na sve zamjerke, ni Vlada, ni Opština, ni građani Kotora ne žele da budu ISIL ili da se samovoljno ispišu iz civilizacije. Ispunićemo sve uslove, sve će na kraju biti dobro, biser će biti biser – napisao je Jokić.
SET MJERA
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković kazala je za Pobjedu da se odlukom br. 47 COM 7B.115 UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, usvojene na 47. sjednici (jul 2025. godine), analizira stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i izražava ozbiljna zabrinutost zbog trajnih nedostataka u sistemu upravljanja, sprovođenju zakonskih mjera i koordinaciji relevantnih institucija Crne Gore.
– Uprkos prepoznatim naporima države članice i nadležnih organa, Komitet konstatuje ograničen napredak u rješavanju preporuka iz prethodnih godina.
Komitet odlukom zahtijeva zaustavljanje izdavanje daljih odobrenja na nove građevinske i razvojne projekte unutar prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora i njegove zaštićene okoline, dok se ne dovrši integrisani sistem upravljanja i zaštite koji će omogućiti proaktivno planiranje i donošenje odluka u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore – istakla je Zdravković.
Ona podsjeća da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine, kojom je država članica obavezna da implementira preporuke Komiteta, posebno one koje su usmjerene ka očuvanju vrijednosti upisanih lokaliteta, naročito uvažavajući član 9 Ustava Crne Gore koji propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
– Država članica, svakako, zadržava pravo da ne postupi u skladu sa odlukama Komiteta, čime prihvata mogućnost brisanja sa Liste svjetske baštine. U kontekstu navedenog želimo da naglasimo sljedeće: međunarodni status određenog kulturnog dobra i preuzete obaveze znače neophodnost primjene međunarodnih i nacionalnih propisa. Crna Gora je ratifikovala set međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine i prilagodila nacionalnu legislativu istima. Dakle, odluke Komiteta ne nameću nove mehanizme ili pravila, već upućuju upravo na primjenu sopstvenih propisa i opštih načela struke, ukazujući na neuređene mehanizme upravljanja države. Ovo znači da su mehanizmi upravljanja u rukama Crne Gore, a ne nekog međunarodnog tijela kako se često može čuti, i pitanje je odlučnosti države da ih uredi i sprovede – istakla je Zdravković.
Prema njenim riječima, u okviru navedenih odluka, UNESCO Komitet zadržava mogućnost ponovnog upisa prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora na Listu ugrožene svjetske baštine, ukoliko se ne preduzmu sistemske i pravovremene mjere.
– Ova aktivnost predstavlja korak ka brisanju sa Liste svjetske baštine – istakla je Zdravković
NEPRIMJERENA IZJAVA
Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca (koja će se dopunjavati), među kojima su EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Društvo prijatelja bokeške baštine, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), NVO Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO EnvPro, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, KotorArt, NVO Parkovi Dinarida – mreža žaštićenih područja Dinarida, NVO MogUL, Centar za ženska prava, Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Marko Begović, univerzitetski profesor, Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, reagovala je na izjavu ministra Radunovića. Podsjećaju da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i svjetska baština – baština čitavog čovječanstva.
– Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu. Očuvanje i zaštita ovog prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koje je prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička je odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti.
– Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatramo izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom – ističe se u saopštenju.
Radunović, FOTO: Vlada Crne Gore
Podsjećaju da status svjetske baštine UNESCO nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj.
– Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora. Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti. Umjesto stvaranja konflikta ,,razvoj vs. UNESCO“, potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza. Argumentacija ministra svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. Odustajanje od statusa UNESCO svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte – ističe se u saopštenju.
Oni podsjećaju da se turizam u Crnoj Gori temelji na prirodnim i kulturnim resursima.
– Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima.
Gubitak statusa svjetske baštine donio bi i globalno štetnu reputaciji Crne Gore. Područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva – ističe se u saopštenju.
Preporučeno
