Video
– To ukazuje da su našim u nacionalnim parkovima sačuvane temeljne vrijednosti prirode – kazala je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović.
Misija
Nakon sprovedene procedure, prema njenim riječima, ova aktivnost je naišla na odobrenje UNESCO-a i ona vjeruje da će prašumski kompleksi Nacionalnog parka Biogradska gora dobiti status UNESCO područja svjetske baštine.
– Sljedeći korak je dolazak ekspertske misije IUCN-a, koja će na licu mjesta utvrditi vrijednosti i opravdanost predložene nominacije. Nakon posjete, eksperti misije će sastaviti izvještaj koji će biti prezentovan na sljedećem 45. sastanku Komiteta UNESCO svjetske baštine koji će se održati tokom 2021 – kazala je Vojinović.
Biogradska gora, zajedno sa prašumama Perućica (BiH) i Bjeloveškom prašumom (Poljska), predstavlja jednu od posljednjih prašuma Evrope i dragulj je Bjelasice.
– Na listi UNESCO svjetske baštine od 2007. godine evropske bukove šume su zaštićene kao ’Netaknute bukove šume Karpata’ (Ukrajina i Slovačka). Nakon dva proširenja, 2011. i 2017. godine, ovo dobro svjetske prirodne baštine broji 78 područja koja se nalaze u 12 evropskih država. Treće proširenje, u okviru kojeg je nominovan i prašumski rezervat bukve u NP Biogradska gora, uključuje 30 novih i sedam područja sa modifikacijama postojećih granica. Zajednički nominacioni dosje potpisan je krajem januara u Francuskoj, a ispred Crne Gore potpisao ga je naš ambasador pri UNESCO-u u Parizu – kazala je Vojinović.
Kako navodi, ideja da se formira veliko serijsko UNESCO dobro svjetske baštine na prostoru Evrope nastala je kako bi se zaštitili ekosistemi bukovih šuma.
– Uključivanjem novih područja na popis svjetske baštine, veliko i jedinstveno područje značajnih šumskih kompleksa bukve dobiće još veću vrijednost – istakla je Vojinović.
Nacionalni park Biogradska gora proglašen je 1952. Pokriva površinu od 56,50 kvadratnih kilometara, dok zajedno sa zaštitnom zonom ukupna površina nacionalnog parka obuhvata 194,70 kvadratnih kilometara.
– Najimpresivniji dio nacionalnog parka je rezervat djevičanskih šuma, površine 16 kvadratnih kilometara, gdje je uspostavljen strogi sistem zaštite. To je jedna od posljednjih prašuma u Evropi, čija se ljepota odražava u vodama Biogradskog jezera. Ovaj dio parka karakterišu različite vrste drveća i grmlja (preko 86), kao i veliki broj šumskih zajednica. Među njima je posebno mjesto rezervisano za zajednice javora i jasena – kaže Vojinović.
Kada je riječ o karakterističnim staništima koja se nalaze na potvrđenim međunarodnim sporazumima, prvenstveno Bernskoj konvenciji, dominantne su bukve i smreka, dok je sa nacionalnog stanovišta, makedonska šuma staništa bora od najvećeg značaja.
– Šumske ekosisteme karakteriše različita vegetacija, i vertikalno i horizontalno, obilje biljnih zajednica i zastupljenost reliktnih i endemskih vrsta. Na području Biogradske gore potvrđeno je oko 2.000 vrsta i podvrsta viših biljaka. Registrovano je oko 20 odsto endemskih vrsta Balkanskog poluostrva, Dinarida i planine Bjelasice – navodi Vojinović.
Staništa
Do sada je, kako dodaje, identifikovano više od 700 vrsta gljiva, a park se takođe smatra posebnim, jer predstavlja stanište za mnoge vrste gljiva koje se na Evropskoj crvenoj listi nalaze kao ugrožene na međunarodnom nivou. Potvrđeno je i 38 vrsta sisara. Na Biogradskoj gori je do sada identifikovano 350 vrsta insekata.
– Što se tiče puževa, pronađena je balkanska endemska vrsta deroceras turcicum. Od herpetofaune zmija vipera ursini globalno je značajna vrsta navedena u Bernskoj konvenciji i Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES). Potvrđeno je da na ovom području ima oko 200 vrsta ptica iz 43 porodice. Zbog prisustva brojnih endemskih vrsta i staništa, područje nacionalnog parka prepoznato je kao IPA područje (važno područje za biljke). Zahvaljujući činjenici da je Bjelasica identifikovana kao stanište velikog broja međunarodno važnih ptica, dodijeljen joj je i status IBA (važno područje za ptice) – objasnila je Vojinović.
Kako je istakla velika raznovrsnost vrsta, ekosistema i pejzaža, u kombinaciji sa uglavnom nepromijenjenim prostorima i specifičnom lokalnom tradicijom korišćenja prostora (ljetnji domovi stočara), doprinijela je raznolikosti vrsta pejzaža i njihovoj autentičnosti u rasponu od potpuno prirodnih na manje izmijenjene komplekse koji se koriste na specifičan način.
– Sigurno da se na teritoriji Crne Gore nalaze područja koja mogu ispuniti kriterijume iz Konvencije o svjetskoj baštini – UNESCO, a čiji je cilj utvrđivanje, zaštita, očuvanje, predstavljanje i prenošenje na buduće generacije kulturne i prirodne baštine od izuzetne univerzalne vrijednosti. Svakako da svaka potencijalno buduća nominacija treba da bude pažljivo sprovedena, jer shodno ovoj Konvenciji, zaštita i upravljanje dobrima svjetske baštine trebaju da osiguraju da se izuzetna univerzalna vrijednost, uslovi integriteta i/ili autentičnosti u vrijeme upisa održavaju ili unapređuju u budućnosti – kazala je Vojinović.
Do kraja godine proglašenje morskih zaštićenih prodručja
Prema riječima Ivane Vojinović u okviru projekta ,,Promocija upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i obalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“ koji se realizuje iz sredstava GEF-a, rade se studije zaštite za tri potencijalna morska područja: Katič, Platamuni i Stari Ulcinj.
Preporučeno
– Najkasnije do kraja septembra trebalo bi da ove studije zaštite budu finalizovane, te da nakon toga nastavimo sa daljom procedurom koju nalaže Zakon o zaštiti prirode, u cilju formalnog proglašenja morskih zaštićenih područja. Vjerujem da ćemo do kraja godine uspjeti da završimo administrativnu proceduru, te da će nakon dugo godina tokom kojih je najavljivano proglašenje morskih zaštićenih područja, ovoga puta proces biti doveden do kraja – kazala je Vojinović.
