Video
On je za Pobjedu komentarisao višednevna pisanja medija povodom, kako se navodi, ispostavljanja niza zahtjeva premijeru i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću koji se odnose na prava Albanaca u Crnoj Gori, a od čije će realizacije zavisiti dalji potezi te stranke.
Prema ranije objavljenim informacijama medija, Albanski forum na čijem je čelu potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, od premijera će zahtijevati da Ulcinj dobije status grada, da se smijeni nedavno imenovana direktorica ulcinjske Srednje mješovite škole u Ulcinju Snežana Živanović, da se upravljanje morskim dobrom vrati primorskim opštinama, te da se realizuju kapitalni projekti u manjinskim sredinama. Biće zahtjeva i o autentičnoj političkoj zastupljenosti Albanaca, slobodnoj upotrebi nacionalnih simbola i albanskog jezika, proporcionalne zastupljenosti Albanaca u institucijama, podjele imovine između Tuzi i Podgorice, te poboljšanja graničnih prelaza.
Đeljošaj je Pobjedi, pak, kazao kako predsjedništvo Albanskog foruma još nije ni definisalo zahtjeve koje će biti upućeni Spajiću.
Isto je juče našem listu potvrdio i jedan od nosećih funkcionera ove unije stranka albanske nacionalne manjine u Crnoj Gori Nikola Camaj.
On je napomenuo kako je već sedmicu van države, te da ne zna nikakve detalje o zahtjevu koji bi trebalo da bude poslat premijeru.
“Ne vjerujem da je nešto poslato. Znam samo da postoji potreba, a i dogovor unutar Albanskog foruma, da se radi na povećanju ravnopravnosti, posebno albanskog jezika, jer je specifičan. Zatim za uređivanje razgraničenja Tuzi i Podgorice, statusa Ulcinja… I vjerujem da se sve to inače realizuje kroz proces evropskih integracija”, dodao je on.
I Camaj ukazuje da je sporazum o formiranju vladajuće većine iz oktobra 2023. godine, na koji su, osim Pokreta Evropa sad i Albanskog foruma, potpis tada stavile i Nova srpska demokratija, Demokratska Crna Gora, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, CIVIS i Albanska alijansa, ključni dokument koji i danas determiniše odnose među koalicionim partnerima.
Camaj
“Za mene je bitno da se poštuje onaj sporazum potpisan prije tri godine o formiranju vladajuće većine. Jer, ako se on ne poštuje, dovodi se u pitanje saradnja unutar vlasti”, poručio je Camaj.
TEST STABILNOSTI
Izvršni direktor Alfa centra Miloš Perović objašnjava kako Albanski forum, prepoznavši osjetljiv politički trenutak i sopstvenu težinu u održavanju skupštinske većine, nastoji da maksimalno kapitalizuje svoju poziciju i ispostavi račun kroz konkretne ustupke za svoju biračku bazu.
Perović kaže i da je sada pred premijerom Spajićem i Pokretom Evropa sad nezgodan politički balans.
“Potpuno prihvatanje ultimatuma šalje poruku ostalim koalicionim partnerima da su ucjene sa oročenim rokovima najefikasniji metod za ostvarivanje političkih ciljeva. S druge strane, odbijanje zahtjeva otvara rizik gubitka podrške Albanskog foruma, što bi ugrozilo stabilnost parlamentarne većine i narušilo proklamovani proevropski i inkluzivni karakter Vlade”, objašnjava Perović.
Prema njegovim riječima, najrealniji ishod ove krize jeste trgovina kompromisima iza zatvorenih vrata.
“Jedan od scenarija može biti da će Vlada brže reagovati na kadrovska i manjinska pitanja u Ulcinju, dok će krupnije sistemske i teritorijalne zahtjeve, poput reorganizacije Morskog dobra i podjele imovine, vjerovatno prihvatiti načelno, ali uz razvučene i fleksibilnije vremenske rokove”, navodi Perović.
Perović zaključuje i da zahtjevi Albanskog foruma nijesu veliko iznenađenje, ali da forma u kojoj su ispostavljeni, sa oružjem „oročene podrške“, dovodi Spajićevu Vladu u poziciju u kojoj mora balansirati između poštovanja manjinskih prava, zakonskih procedura i očuvanja stabilnosti vlasti.
Dokument kojim je potvrđena saradnja u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti među ondašnjim političkim subjektima ima više stavki koje se odnose na poziciju Albanaca u Crnoj Gori.
U dijelu koji se odnosi na izbornu reformu i demokratiju, ističe se afirmativna akcija za manjine, kojom bi se obezbijedila „pravična zastupljenost manjinskih naroda, primjenjujući načelo afirmativne akcije“. Uz to, i kadrovska politika kroz kvote uvodi posebna mjerila za manjine. Tako je utvrđeno da će im (zbirno) pripasti od 30 odsto ambasadorskih mjesta i do polovine ukupnog broja članova upravnih odbora, koji su iz manjinskih naroda. Date su im i pozicije u izvršnoj vlasti, konkretno mjesta potpredsjednika Vlade i ministarstva ekonomskog razvoja (Nik Đeljošaj), ministra javne uprave (Maraš Dukaj) i ljudskih i manjinskih prava (Fatmir Đeka), te potpredsjednika parlamenta (Nikola Camaj).
U sporazumu se, kao jedan od ciljeva rada 44. Vlade, ističe proces decentralizacije, uz jačanje ovlašćenja lokalnih vlasti i veća ulaganja u samouprave gdje živi više pripadnika manjinskih zajednica. Kako se precizira, misija im je „čuvati i istaknuti doprinos manjinskih naroda na kulturnom i političkom planu, te osigurati njihovu potpunu integraciju, poštujući njihovu bogatu kulturu i dostignuća“.
Preporučeno
“Obavezujemo se da ćemo kroz svoje državničko djelovanje unaprijediti društvenu koheziju i iskorijeniti nacionalne, vjerske i političke podjele koje su generacijama oblikovale našu državu i smanjiti etničku distancu među građanima. S tim u vezi, parlament i Vlada će uraditi sve iz svoje nadležnosti da spriječe i isprave svaku vrstu diskriminacije po kojoj nijedan građanin ne može imati više prava od drugoga”, navodi se u segmentu „Nacionalno jedinstvo“ sporazuma vlasti iz 2023. godine.
