Video
Vojinović za “Dan”, ukazuje da je naša država ratifikovala sve ključne međunarodne klimatske sporazume i uskladila se sa ciljem EU o smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine.
“Prema procjenama Svjetske banke, godišnje štete od klimatskih katastrofa u Crnoj Gori dostižu i do 90 miliona dolara, pri čemu poplave imaju najveći udio. Podsjećanja radi, poplave s kraja 2010. godine izazvale su gubitke od oko 44 miliona eura, što je činilo 1,4 odsto tadašnjeg BDP-a. U odsustvu mjera adaptacije, Svjetska banka predviđa da bi do 2050. godine posljedice klimatskih promjena mogle dovesti do gubitka od 7,9 odsto BDP-a”, izjavila je Vojinović.
Naglašava da klimatske promjene pogađaju ključne sektore ekonomije Crne Gore, pa postoji hitna potreba da se naša država pozabavi njihovim efektima kroz primjenu mjera adaptacije, kako bismo smanjili sadašnje i buduće klimatske rizike i štete.
“Ovo iz razloga jer su način obavljanja poljoprivredne djelatnosti, gradnja, turizam (posebno zimski) i ostali privredni sektori, prilagođeni uslovima klime iz prošlosti, koja je hladnija u odnosu na sadašnju. Kako ne možemo da očekujemo da će se ta klima vratiti, privredni sektori se moraju prilagoditi novoj klimi u kojoj živimo. U poljoprivredi, rastuće temperature, duže suše i promjene u padavinama mijenjaju prinos, kvalitet i sezonski kalendar proizvodnje. Fenologija ukazuje da voćne i povrćne kulture usljed zagrijavanja zemljišta cvjetaju mnogo ranije u odnosu na period koji je iza nas. Ranije sazrijevanje vinove loze i povećani rizik od dužih toplotnih talasa na primorju i oko Skadarskog jezera, utiču na kvalitet grožđa i vina. Istovremeno, pad plodnosti zemljišta, sušenje izvora i promjene u biodiverzitetu oprašivača otežavaju proizvodnju voća i povrća. Suša iz 2011. godine, koja je pogodila Zetu i Bjelopavliće, uzrokovala je značajan pad prinosa i višemilionske štete. U državi u kojoj više od 95 odsto poljoprivrednog zemljišta obrađuju mala, porodična gazdinstva, ograničeni pristup kapitalu, nizak stepen modernizacije mehanizacije i nedostatak osiguranja u poljoprivrednom sektoru, čine poljoprivredne proizvođače veoma ranjivim na klimatske promjene, a što ugrožava i demografski opstanak ruralnih zajednica, jer dolazi do iseljavanja mladih”, istakla je Vojinović.
Prema njenim riječima, klimatski rizici se u poljoprivredi prenose i kroz šire makroekonomske kanale.
“Smanjenje domaće proizvodnje povećava zavisnost od uvoza hrane, izlažući Crnu Goru cjenovnim šokovima na globalnim tržištima, dok suše i poplave uzrokuju inflatorne pritiske kroz rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Mjere adaptacije u poljoprivredi su razne, od promjene sorti ka otpornijim kulturama do unapređenja navodnjavanja za određene usjeve kada je to ekonomski izvodljivo i kada nema ograničenja u dostupnosti vode, uvođenja održivih poljoprivrednih praksi, itd”, naglašava Vojinović.
Dodaje da klimatski stres u turizmu, koji generiše oko četvrtine BDP-a, proizvodi lančane ekonomske posljedice, uključujući smanjenje prihoda budžeta, pad zaposlenosti i rast fiskalnog opterećenja za hitne sanacije.
“Porast prosječnih temperatura i toplotni talasi ugrožavaju ljetnju turističku sezonu na primorju, te u predstojećem periodu mogu da izmjeste dolazak turista iz zenita turističke sezone. U isto vrijeme, rast nivoa mora, procijenjen na oko 35 santimetara do kraja vijeka, prijeti erozijom obale i potencijalnim gubitkom plaže na Adi Bojani, što bi moglo ugroziti konkurentnost crnogorskog turizma. Mjere prilagođavanja na toplotne talase su posebno važne, jer su oni kao opasnost po ljudsko zdravlje postali češći, duži i intenzivniji. Sve veći broj dana tokom ljeta biće dani sa uslovima opasnim po zdravlje ljudi, a što znači veći broj dodatnih smrtnih slučajeva i hospitalizacija, posebno među starijima i bolesnima, ukoliko se ne preduzmu mjere prilagođavanja. Klimatske promjene utiču i na raspoloživost vode, što je izraženo tokom ljetnje sezone kada potražnja dostiže vrhunac”, rekla je Vojinović.
Izvor Bolje sestre, koji snabdijeva primorje, kako dodaje, zabilježio je pad izdašnosti, a što prijeti stabilnosti vodosnabdijevanja turističkih centara i reputaciji destinacije.
Preporučeno
“Takođe, smanjenje sniježnih padavina dovodi u pitanje održivost zimskog turizma na sjeveru. Odsustvo snijega tokom sezone 2023/24. u Kolašinu i Žabljaku uzrokovalo je milionske gubitke, pri čemu su mnogi privatni smještajni kapaciteti, restorani i ski-servisi zabilježili drastičan pad prihoda”, kaže Vojinović.
