Govoreći na konferenciji „Crna Gora na putu zelene energetske tranzicije“, Vojinović je istakla da je energetska tranzicija jedna od najvažnijih tema za budućnost države, posebno imajući u vidu obaveze koje je Crna Gora preuzela kroz proces pristupanja Evropskoj uniji i članstvo u Energetskoj zajednici, prenosi Pobjeda.
“Ciljevi reformi na koje smo se obavezali veoma su zahtjevni i predstavljaju naš nacionalni odgovor na fundamentalne promjene koje oblikuju savremeni svijet – od restrukturiranja globalne ekonomije i redefinisanja energetskih tržišta do sve izraženijih posljedica klimatskih promjena”, kazala je Vojinović.
Prema njenim riječima, Crna Gora trenutno spada među države sa visokim udjelom obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, prvenstveno zahvaljujući hidroelektranama koje čine gotovo dvije trećine instaliranih proizvodnih kapaciteta.
Međutim, sve češći sušni periodi i klimatske promjene pokazuju da se energetski sistem mora dodatno diversifikovati kroz razvoj solarne i energije vjetra.
“Crna Gora raspolaže sa više od 2.000 sunčanih sati godišnje, ali potencijal solarne energije još nije dovoljno iskorišćen. Istovremeno, iskustva sa vjetroelektranama Krnovo i Možura potvrđuju da imamo izuzetne prirodne preduslove za razvoj ovog sektora”, navela je ona.
Vojinović je upozorila da energetska tranzicija ne podrazumijeva samo izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, već i velika ulaganja u baterijska skladišta, pametne mreže, digitalizaciju, energetsku efikasnost i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture.
Posebno je naglasila značaj pitanja budućnosti Termoelektrane Pljevlja i pljevaljskog regiona, koji je ekonomski vezan za rad Rudnika uglja i termoelektrane.
“Izrada i sprovođenje plana pravedne energetske tranzicije mora biti jedan od prioriteta, kako bi se obezbijedila održiva budućnost za lokalnu zajednicu i zaposlene koji danas zavise od uglja”, poručila je Vojinović.
Govoreći o finansijskim aspektima tranzicije, ona je podsjetila da Crna Gora koristi podršku Evropske unije, međunarodnih finansijskih institucija i domaćih programa energetske efikasnosti, ali da su potrebe za ulaganjima mnogo veće od raspoloživih domaćih sredstava.
Vojinović je ukazala i na značaj novog evropskog mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji će imati sve veći uticaj na konkurentnost elektroenergetskog sektora.
“Povećanje udjela obnovljivih izvora energije i ubrzana integracija crnogorskog tržišta električne energije sa tržištem Evropske unije ključni su za očuvanje konkurentnosti i smanjenje troškova koji proizlaze iz novih evropskih klimatskih politika”, zaključila je Vojinović.
Preporučeno
Konferenciju „Crna Gora na putu zelene energetske tranzicije“ organizovao je Centar za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica u okviru regionalnog projekta „Osnaživanje Zapadnog Balkana kroz zelene industrijske politike“, uz podršku Fondacije Otvoreno društvo Zapadni Balkan.
Video