To pokazuje dokumentacija u koju su “Vijesti” imale uvid. Vučurović juče nije odgovorila koliko zaposlenih je i zbog čega radilo u ljeto 2021. godine po osnovu ugovora o dopunskom radu, ali ni zašto im je pored toga plaćen odmor, suprotno tada važećem Zakonu o radu. “Vijesti” su direktoricu Gimnazije pitale i koje su to neodložne obaveze škole bile da u vrijeme raspusta za djecu i odmora za nastavnike mora da plaća dopunski rad pojedinih zaposlenih i to da bi radili poslove kolega koji su na odmoru.

Prema dokumentaciji, Vučurović je sa aktuelnom pomoćnicom direktora Anom Aranitović 21. jula 2021. godine potpisala ugovor o dopunskom radu koji važi do 16. avgusta iste godine, do kada je inače trajao godišnji odmor za zaposlene. U ugovoru se navodi da se Aranitović angažuje radi obavljanja poslova organizacije sjednica Nastavničkog vijeća i stručnih aktiva, koordinacije rada stručnih organa, u pripremi predloga godišnjeg plana rada i finansijskog rada Gimnazije, organizacije racionalnog i efikasnog izvođenja obrazovnog programa, u pripremi akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i u obezbjeđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada te škole. Prema saznanjima “Vijesti”, za taj posao isplaćeno je oko 630 eura neto na osnovu dopunskog rada. Istovremeno, Vučurović joj je isplatila dodatnih oko 520 eura naknada na ime neiskorišćenog godišnjeg odmora od 27. jula do 16. avgusta iste godine.

Vučurović se u obrazloženju poziva na Zakon o radu, tvrdeći da se Aranitović priznaje pravo na naknadu štete u skladu sa članom 86, budući da “zaposlena zbog potrebe procesa rada u školi nije korisila godišnji odmor”.

Međutim, važeći, ali i aktuelni Zakon o radu u članu 86 predviđa da zaposleni ima pravo na naknadu štete ako poslodavac ne obezbijedi ostvarenje prava na godišnji odmor zaposlenom kojem će prestati radni odnos, odnosno ugovor o radu, ili zaposlenom kome prestane radni odnos radi preuzimanja na rad kod drugog poslodavca.

To nije bio slučaj sa Aranitović, profesoricom matematike, koja je danas pomoćnica direktorice Gimnazije.

Povezani članci

Društvo

Iako Vučurović nije željela da je po mužu pominju, suprug došao da je podrži i priprijeti kome treba

Društvo

Inspekcija predlaže razrješenje Biljane Vučurović: Objavljujemo djelove Zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru

Društvo

Šta je Vučurović napisala inspektorki: Mogući propusti zbog nepoznavanja procedura

Vučurović je gotovo istovjetan ugovor o dopunskom radu potpisala i sa profesorom matematike Miomirom Brajovićem. Prema tom ugovoru, on je primljen na dopunski rad u vrijeme godišnjeg odmora kako bi obavljao poslove stvaranja uslova za rad Savjeta roditelja, u ostvarivanju prava i dužnosti učenika, u praćenju savjetodavne službe, u staranju da pedagoška dokumentacija o neposrednom izvođenju nastave (godišnji, mjesečni, tematski planovi rada, zaposnici sa sjednica stručnih aktiva i slično) budu valjano i blagovremeno urađeni. Zaposleni je, piše u ugovoru, trebalo dopunski tokom ljeta da radi na usklađivanju saradnje nastavnika, učenika i roditelja, organizuje i stara se o blagovremenoj i tačnoj izradi statističkih i drugih podataka koji se dostavljaju nadležnim organima, kao i da obavlja druge poslove po nalogu direktora, u skladu sa zakonom i Statutom.

Za taj posao, prema saznanjima “Vijesti”, isplaćeno mu je oko 525 eura u neto iznosu. Vučurović je i u slučaju Brajovića donijela rješenje o sticanju prava nadoknade za neiskorišćene dane godišnjeg odmora. Pozivajući se na član 86 Zakona o radu, iako je profesor nastavio da radi u Gimnaziji, određena mu je visina naknade od oko 398 eura na ime naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor.

Zakon o radu predviđa da se godišnji odmor nastavnog i vaspitnog osoblja u vaspitno-obrazovnim ustanovama koristi za vrijeme školskog raspusta i može da traje najduže koliko i taj raspust, ali ne kraće od 20 radnih dana.

“Kada se nastavno i vaspitno osoblje za vrijeme školskog raspusta poziva na kurseve za stručno usavršavanje ili radi obavljanja drugih poslova u vezi sa pripremama za početak školske godine, kao i radi vršenja nastavno-vaspitnih aktivnosti koje organizuje vaspitno-obrazovna ustanova, dužina godišnjeg odmora utvrđuje se u skladu sa ovim zakonom i kolektivnim ugovorom”, stoji u Zakonu o radu.

Kolektivni ugovor za oblast prosvjete ni 2021. godine, ali ni danas ne predviđa naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor. U članu 9 Kolektivnog ugovora precizira se od čega zavisi broj radnih dana odmora zaposlenih u prosvjeti.