Video
“Prema posljednjm podacima Instituta za Javno zdravlje u Crnoj Gori živi 425 HIV pozitivnih osoba, a poseban rast zabilježen je u prošloj godini usljed priliva migranata i azilanata, navode stručnjaci za Gradsku RTV. Svjetska zdravstvena organizacija je 2017. proglasila HIV hroničnom infekcijom. Zahvaljujući napretku medicine, danas HIV pozitivna osoba koja koristi adekvatnu terapiju ne može zaraziti drugu osobu seksualnim, a ni putem krvi”, istakao je direktor Fondacije za HIV i virusne infekcije u Crnoj Gori Boris Vuksanović.
Dodaje da je prvo i jedino istraživanje Fondacije, HIV stigma indeksa pokazalo da je stigma i diskriminacija još prisutna te da neinformisanost građana raste.
„Nažalost naš mentalitet je takav, možda treba više da se priča na tu temu kako bi se te informacije upile , moje mišljenje da je treba mnogo više da se priča o tome da osobe koje jesu pokrivene terapijom ne mogu da prenesu virus. Na toj kampanji treba baš da se radi da bi ljudi čuli, ali što se tiče vašeg pitanja šta bi bilo pitanje u anketi za naše sugrađane mislim da bi dobro pitanje bilo da li znate šta je HIV, da li znaju razliku između HIVa I AIDS-a“, objašnjava Vuksanović.
Medicina je jasna HIV je hronična infekcija virusom humane imunodeficijencije i nije smrtonosan, dok AIDS predstavlja sindrom stetečog gubitka imuniteta i ujedno je poslednji i najteži stadijum HIV infekcije.
Podaci Instituta za javno zdravlje ukazuju na konstantan rast broja inficiranih HIV- om pa su u 2023. godini dijagnostikovana 33 HIV pozitivna slučaja i registrovana još 21 inficirana osoba iz inostranstva sa regulisanim pravnim statusom boravka u Crnoj Gori.
„Mi imamo neki određeni broj, neku konstantu koji se ne premašuje nešto posebno svake godine, ali se udvotsručio broj prošle godine upravo zbog priliva pacijenata iz Ukrajine, Rusije a imamo iz Turske dosta“, kazao je Vuksanović
Ipak stopa mortaliteta je zanemarljiva i iznosi manje od 0,3 odsto na 100 000 stanovnika, a natalitet raste. U prethodne dvije godine u Crnoj Gori rođene su tri HIV negativne bebe, iako je jedan od roditelja imao HIV virus.
„To je ono što je neka svijetla tačka u svemu ovome da dosta parova imaju plus i minus, jedna je soba pozitivna druga je negativna i da potpuno normalno funkionišu, imamo toliko parova i brakova sad se već živi s tim potpuno normalno“, dodaje Vuksanović.
Kvalitetan i dugoročan život sa HIV-om je moguć zahvaljajujući savremenoj medicini 21 vijeka. Na pitanje da li država može da obezbijedi dovoljno ljekova, Vuksanović navodi negativne primjere.
„Početkm ove godine je falilo za jednu određenu grupu koja korisi jednu vrstu terapije jedno mjesec dana, to je jedan primjer, pa je onda bilo opet da fali dva mjeseca, ne smijemo to dozvoliti jer se trudimo mi iz Fondacije, sa Infektivne klinike i iz savjetovališta da im usadimo, osobama koje žive sa HIV-om, koliko je značajna i bitna ta terapija. Znači danas je virus hronična infekcija s kojom se živi dugoočekivani život“, poručio je on.
Preporučeno
Kako bi se smanjio stigma indeks u Crnoj Gori potrebna je psihosocijalna podrška na nivou države, jer u okviru zdravstvenog sistema ne postoje servisi te vrste, ističe Vuksanović. Vaninstitucionalna podrška nije dovoljna, pa je primjena edukativne kampanje neophodna, kako bi se obezbijedio veći nivo znanja, a ono je, zaključuje Vuksanović, jedini i pravi put ka zdravom društvenom sistemu koji nije inficiran diskriminacijom.
