Video
Prema odluci Vlade, Savjet za reviziju Prostornog plana Crne Gore ima ukupno 45 članova i ima prava na naknadu od 100.000 eura. Trenutno je važeći Prostorni plan do 2020. odine, a u izradi je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji će biti predmet revizije.
Vlada Crne Gore je u januaru pokrenula proces izrade Prostornog plana do 2040. godine, donošenjem odluke o izboru rukovodilaca za izradu tog strateškog dokumenta.
Za šeficu izrade novog Prostornog plana određena je Svetlana Jovanović, diplomirana prostorna planerka. Vlada je odredila da će zbirna naknada za Jovanović i njen stručni tim iznositi ukupno pola miliona eura, s tim da će se pojedinačne naknade za rukovodioca izrade, odnosno članove tima, definisati Ministarstvo održivog razvoja posebnim ugovorom.
Novim Zakonom o planiranju prostora, Crna Gora će osim Prostornog plana dobiti i Plan generalne regulacije (u fazi izrade je) i njima će biti poništeni svi do sada doneseni prostorni planovi na različitim nivoima, uključujući i one posebne namjene za zaštićene oblasti.
U Programskom zadatku za Prostorni plan do 2040, Vlada je jasno navela da je prostor, „jedan od najvažnijih resursa Crne Gore”, i kao takav je „osnova za cjelokupni razvoj države, jačanje suštinske osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i očuvanje raznolikosti predjela i biodiverziteta”
Takođe, „regionalne posebnosti su osnova za postizanje lokalnog, regionalnog i međunarodnog identiteta Crne Gore”.
Vizija prostornog razvoja, kako se navodi u Programskom zadatku, mora slijediti viziju održivosti nacionalnog razvoja do 2030. godine iskazanu u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja.
Tu viziju čini deset ključnih elemenata, od kojih je najvažniji da je Crna Gora ekološka država u kojoj je ostvaren sklad tradicionalnog načina života čovjeka i njegovog prirodnog okruženja.
„U kojoj je životna sredina zdrava a vrijednosti biodiverziteta voda, mora, vazduha, zemljišta, prostora kao i vrijednosti ostalih prirodnih resursa, unaprijeđene i sačuvane za generacije koje dolaze”, podsjeća se u Zadatku.
Takođe, do 2030. godine nivo emisija gasova s efektom staklene bašte smanjuje se za 30 odsto u odnosu na 1990. godinu.
Od Plana se očekuje da pruži okvir za prostorni razvoj teritorije Crne Gore sa ciljem ublažavanja regionalnih nejednakosti u ekonomskom i društvenom razvoju.
U zadatku se, između ostalog, potencira i racionalno korišćenje prirodnih resursa kroz ograničenje proširivanja građevinskog zemljišta na najmanju moguću mjeru, ali i kroz održavanje proizvodnog potencijala zemljišta za raznovrsne oblike poljoprivredne proizvodnje, a naročito za tzv. zdravu hranu.
Predlaže se i racionalna upotreba prostora za urbanizaciju i kontrolu i ograničavanje intenzivnijeg širenja urbanih područja i „uravnotežena i razumna eksploatacija mineralnih sirovina, uz primjenu propisanih mjera prostorne i ekološke zaštite”
Plan mora da obezbijedi strateški okvir za opšti prostorni razvoj Crne Gore do 2040. godine i da stvori jasno definisane koridore po kojima se moraju kretati sektorsko planiranje i detaljnije prostorno planiranje, koje će biti sprovedeno kroz izradu plana nižeg reda Plana generalne regulacije.
Prostorni plan mora dati smjernice i preporuke za realizaciju potrebnih institucionalnih usaglašavanja, dalja konceptualna i zakonska razjašnjenja i promociju neophodnih javnih investicija kako bi se postigla realizacija definisanih ciljeva.
Sama realizacija zavisi od sektorskih i lokalnih vlasti i biće predmet dalje planske razrade kroz regulacioni planski dokument nižeg reda.
Prema Lisabonskom ugovoru, prostorne politike postale su zajednička nadležnost zemalja članica i Evropske komisije, što treba imati u vidu prilikom izrade ovog strateškog planskog dokumenta.
Preporučeno
“Opšta struktura i strategija uravnoteženog prostornog razvoja mora se bazirati na dva stuba koja se čine suprotstavljenim, ali u stvari definišu samo različite zahtjeve istog procesa”, zaključuje se u Programskom zadatku.
