Video
Kako su kazali, sastanak je organizovalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), u saradnji s Vladom Crne Gore, u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom 2026. godine, Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), u sklopu Regionalnog klimatskog partnerstva između Njemačke i šest ekonomija Zapadnog Balkana, uz podršku Evropske komisije.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je značaj održavanja Ministarskog sastanka na Žabljaku, gdje je Crna Gora prije 35 godina usvojila svoju istorijski važnu ekološku deklaraciju, te povezao danas dogovorena opredjeljenja s predsjedavanjem Crne Gore Berlinskim procesom.
“Podržavanjem Ministarske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan 2026 danas smo napravili važan korak ka narednoj fazi njene implementacije. Ova Deklaracija nije završetak procesa, već politička potvrda da želimo brži, mjerljiviji i bolje koordinisan napredak u cijelom regionu. Posebno je važno što se ovaj sastanak održava na Žabljaku, pod predsjedavanjem Crne Gore Berlinskim procesom 2026. godine. Naša je odgovornost da rezultate današnjeg sastanka prenesemo dalje i pretvorimo ih u konkretan politički doprinos zaključcima predstojećeg Samita Berlinskog procesa. Današnjom Deklaracijom uzimamo u obzir nalaze GARI 2025 i postavljamo pravac za naredni period. Fokus mora biti tamo gdje su potrebe regiona najizraženije: na klimatskoj otpornosti i otpornosti voda, zaštiti prirode i biodiverziteta, cirkularnoj ekonomiji, smanjenju zagađenja i obezbjeđivanju održivog finansiranja zelene tranzicije”, istakao je Ćulafić.
Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović upozorio je da posljedice klimatskih promjena već nameću velike troškove regionu i pozvao da nakon novodogovorenih opredjeljenja uslijedi njihovo konkretno sprovođenje.
“Samo prošle godine na području Zapadnog Balkana izgorjelo je 225.000 hektara u više od 430 velikih šumskih požara. Trošak tranzicije stigao je prije same tranzicije. Upravo zbog toga moramo požuriti i ostati otvoreni prema različitim rješenjima. Sada imamo konkretan regionalni rad na prilagođavanju klimatskim promjenama, biodiverzitetu, plastici i obnovi šuma. Ali nijedna od tih aktivnosti još nema budžet niti određenog nosioca odgovornosti. Ostvarivanje ovog cilja će biti test našeg zajedničkog rada u periodu koji je pred nama,” rekao je Kapetanović.
Bettina Hagedorn, parlamentarna državna sekretarka u Saveznom ministarstvu za okolinu, zaštitu klime, prirode i nuklearnu sigurnost, potvrdila je podršku Njemačke kroz Regionalno klimatsko partnerstvo.
“Ovaj Treći ministarski sastanak o Zelenoj agendi pokazuje opredijeljenost naših partnera sa Zapadnog Balkana za regionalnu saradnju i zajedničku evropsku budućnost. Deklaracije i strategije dogovorene u okviru Zelene agende, a danas podržane, predstavljaju važan korak naprijed. Njemačka podržava naše partnere sa Zapadnog Balkana u pretvaranju zajedničkih ambicija u koordinisano djelovanje i praktično, transparentno i inkluzivno sprovođenje. Brzo pretvaranje podrške u konkretno provođenje ojačaće otpornost, sigurnost i konkurentnost širom regiona, jer snažnijih šest ekonomija Zapadnog Balkana znači i snažniju Evropu”, naglasila je.
Kako pojašnjavaju, Ministarska deklaracija o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan za 2026. godinu utvrđuje politički pravac za narednu fazu provođenja Zelene agende.
Zajedno s Deklaracijom, ministri su podržali paket konkretnih regionalnih rezultata usmjerenih na neke od najizraženijih ekoloških i klimatskih izazova u regionu.
“Među njima su Strategija šest ekonomija Zapadnog Balkana za prilagođavanje klimatskim promjenama, kojom se uspostavlja strukturirana regionalna saradnja u oblasti planiranja prilagođavanja, klimatskih rizika i otpornosti voda; Strateški plan šest ekonomija Zapadnog Balkana za biodiverzitet do 2030. godine, usklađen sa Strategijom Evropske unije za biodiverzitet do 2030. godine i Globalnim okvirom za biodiverzitet iz Kunminga i Montreala; te Plan obnove šumskih pejzaža šest ekonomija Zapadnog Balkana, kojim se utvrđuju prioritetne aktivnosti za obnovu šumskih ekosistema od ključnog značaja za biodiverzitet i klimatsku otpornost”, naglašeno je.
Podržani su i Regionalni ulog o postepenom ukidanju pet vrsta plastike za jednokratnu upotrebu koje, kako je navedeno, najčešće završavaju kao otpad, čiji je cilj podržati usklađeno regionalno djelovanje na sprečavanju zagađenja plastikom, te Regionalni okvir proširene odgovornosti proizvođača za plastičnu ambalažu, kojim se uspostavlja usklađen regionalni pristup utvrđivanju odgovornosti proizvođača za upravljanje ambalažnim otpadom.
“Ministarski sastanak okupio je ministre iz šest ekonomija Zapadnog Balkana, predstavnike Evropske komisije i Njemačke, regionalne organizacije i međunarodne partnere radi razmatranja napretka u provođenju Zelene agende i razgovora o prioritetima za naredni period. Razgovori su bili usmjereni na klimatsku i vodnu otpornost, biodiverzitet i zaštitu prirode, cirkularnu ekonomiju i održivo finansiranje, kao i na snažniju regionalnu koordinaciju uoči Samita lidera Berlinskog procesa u oktobru, čiji će domaćin biti Crna Gora kao predsjedavajuća Berlinskim procesom 2026. godine”, dodaje se u saopštenju.
Sastanak se, kako su kazali, nastavlja sjutra radnim sesijama na regionalnom nivou posvećenim zagađenju plastikom i proširenoj odgovornosti proizvođača, biodiverzitetu i obnovi ekosistema, kao i jačanju sistema monitoringa, izvještavanja, verifikacije i akreditacije i održivom finansiranju.
Preporučeno
“Sesije će biti usmjerene na izazove u provođenju, potrebe za finansiranjem, regionalnu saradnju i konkretne naredne korake za provođenje danas podržanih opredjeljenja u praksi”, zaključili su.
