Video
“Paket reformi kojima se podižu zarade i penzije, donijet mimo planskih dokumenata, bez javne rasprave i bez objavljenih procjena uticaja, otvara osnovanu sumnju da se javne finansije koriste u izbornoj utakmici”, mišljenja je on.
Kako je naveo, riječ je o izmjenama: Zakona o finansiranju lokalne samouprave, Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Zakona o radu, Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
“Njima se predviđa ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ukidanje srednje stope poreza na dobit, smanjenje procenata poreza na dohodak, poreza na nepokretnosti i motorna vozila i naknada od igara na sreću koji se ustupaju opštinama; povećanje minimalne zarade i usklađivanje penzija četiri puta godišnje”, ukazuje.
Prema njegovim riječima, način donošenja ovakvog paketa duboko je zabrinjavajući.
“Prema dostupnim informacijama, javna rasprava izostala je za propise koji neposredno pogađaju sve zaposlene, sve penzionere, sve opštine i cijelu privredu. Ove izmjene nijesu bile predviđene ni Programom rada Vlade za 2026. godinu ni važećom Fiskalnom strategijom, niti Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike koje su nedavno usvojene. Vlada odstupa od sopstvenih planskih dokumenata, a da javnosti nije predočila ni obrazloženje tog odstupanja ni revidirane fiskalne projekcije”, jasan je on.
Kako je kazao Sošić, jedino objašnjenje kako se nadoknađuje gubitak od ukidanja prihoda države do sada je izrečeno u šturom govoru predsjednika Vlade – nema objavljene analize, nema tabele, projekcije po godinama, nema ni jednog broja uz koji stoji izvor.
“Umjesto toga, ponuđen je niz uopštenih kategorija: smanjenje sive ekonomije, povratak dijaspore, fiskalna disciplina, rast potrošnje i rast ekonomije. Ni za jednu od njih nije rečeno koliko se prihoda očekuje, u kojem roku, po kojoj metodologiji, niti šta se dešava ako se očekivanje ne ostvari. Pozivamo Vladu da bez odlaganja objavi svih šest prijedloga zakona sa obrazloženjima, RIA analize i obrazloženja izostanka javne rasprave, kao i detaljnu fiskalnu projekciju efekata po državnom budžetu, Fondu PIO i pojedinačno po svakoj jedinici lokalne samouprave”, naglasio je.
Preporučeno
Iz Instituta alternativa su pozvali Skupštinu Crne Gore da ove zakone ne razmatra po skraćenom postupku i da prije izjašnjavanja zatraži od Vlade svu dokumentaciju koja je prethodila pripremi ovog programa, mišljenja EK ali i mišljenje nezavisnih institucija o njihovoj fiskalnoj održivosti.
