Video
Donji dom Australskog parlamenta velikom je većinom glasao za usvajanje zakona kojim se djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, prenio je AP. Prijedlog zakona usmjeren je na platforme društvenih mreža kao što su TikTok, Facebook, Instagram i X, s kaznama do 50 miliona australijskih dolara ako se ne pridržavaju zabrane.
U razgovoru za Portal Radio i Televizije Crne Gore (RTCG), Jušković priča da je ispratio takvu odluku vlade Australije kao i da smatra da je donesena nepromišljeno, jer suštinski, smatra, neće mnogo promijeniti. Objašnjava i zašto.
“Iz prostog razloga što i danas ove kompanije imaju ograničenja da ih ne mogu koristiti djeca ispod 13 godina, pa imamo gomilu djece od 7,8 ili 9 godina koji već koriste iste. Dovoljno je samo dati lažne podatke o godinama i ništa više, što djeci neće predstavljati neku prepreku. Takođe sam mogao ispratiti da vlasti Australije nemaju još uvijek konkretne alate kojima će uspjeti da isprate svoje odredbe”, navodi Jušković.
Naglašava da smo u Crnoj Gori decenijama daleko kada je u pitanju tehnološko kontrolisanje kompanija u čijem vlasništvu su pomenute društvene mreže, jer su, smatra, te kompanije tehnološki mnogo naprednije nego bilo koji državni organ u Crnoj Gori. Sa druge strane, svjesno ili nesvjesno, Jušković ističe da se zanemaruje prevencija kroz edukaciju djece i direktno se pristupa nekim represivnim mjerama koje suštinski ne služe ničemu.
“Na nedavno održanoj radionici u jednoj osnovnoj školi, od prisutnih nešto oko 60 učenika, uzrasta 12-13 godina, na moje pitanje koliko ih koristi društvene mreže, bukvalno 99% njih se javilo sa konstatacijom da iste koriste unazad par godina. U principu, ne bi mogli još uvijek da ih koriste, tako da ova odluka vlade Australije apsolutno ništa neće donijeti, šta više, djecu će gurnuti u “ilegalu” tako da ni roditelji neće imati pojma šta im djeca krijući rade na internetu”, kategoričan je Jušković.
Da je jedan od razloga zbog čega ova mjera može biti izazovna i teška za sprovođenje taj što mladi mogu koristiti i lažne naloge i nalaziti načine da sve zabrane zaobiđu, mišljenja je i psihološkinja Adriana Pejaković.
Ukazuje na brojna istraživanja koja su pokazala da prekomjerna upotreba društvenih mreža kod djece i mladih može biti povezana sa slabijim mentalnim zdravljem te dovesti do depresije i anksioznosti, upoređivanja sa drugima, slabijeg fokusa i opsega pažnje zbog kratkotrajnih sadržaja na mrežama.
Takođe, Pejaković kaže da kontakti koji se najviše ostvaruju online dovode do osiromašenja socijalnih vještina kao i slabijeg akademskog uspjeha.
“Zato bi bilo dobro zapravo ograničiti vrijeme provođenja na internetu, zabraniti upotrebu mobilnih telefona u školama i edukovati mlade, njihove roditelje i škole vezano za medijsku pismenost, prednosti i mane korišćenja drustvenih mreža kao i vezano za provjeru informacija koje dobijamo putem digitalnih i drugih medija”, navodi Pejaković za Portal RTCG.
Moguće rešenje vidi u kombinaciji ograničenja vremena provedenog na mrežama, edukacije svih o ovoj temi koji se mladima bave a posebno porodice i porodične zajednice, kao i jačanju alata za filtriranje nepoželjnih sadržaja na društvenim mrežama i internetu uopšte.
Preporučeno
“Mi odrasli u tome moramo biti primjer i ne mozemo od mladih očekivati da ne koriste pametne telefone i druga dostugnuća tehnologije ako smo mi neprestano za računarom ili telefonom. Pružanje pozitivnih primjera, akcenat na hobijima sportu, talentnu i resursima koje svaka mlada osoba ima može značajno, uz ovo što sam već navela, osnažiti mlade na svim poljima pa i kada je korišćenje društvenih mreža u pitanju”, zaključuje Pejaković.
