Sistem ocjenjivanja učenika funkcioniše unutar okvira nekoliko ključnih zakona, uključujući Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakon o gimnaziji, koji propisuju kombinaciju deskriptivnih i numeričkih ocjena tokom obrazovnog ciklusa.

“Iako ovi propisi osiguravaju redovno ocjenjivanje učenika i pružanje povratnih informacija roditeljima, značajni izazovi i dalje postoje u načinu na koji ocjenjivanje podržava učenje i razvoj učenika”, piše u Strategiji.

Kako se naglašava jedan od ključnih problema je neusklađenost između ciljeva crnogorskog kurikuluma, osmišljenog da podstiče kritičko mišljenje, kreativnost i rješavanje problema i stvarnih praksi ocjenjivanja u učionicama.

“Uprkos ambicijama iz kurikuluma, ocjenjivanje često naglašava reprodukciju sadržaja, ograničavajući ulogu koju ima u podsticanju kognitivnih vještina višeg reda. Interno ocjenjivanje se uveliko fokusira na pamćenje, umjesto na razvoj kompetencija”, ističe se u dokumentu.

Pojašnjava se da trenutno, sumativno ocjenjivanje ostaje dominantna forma evaluacije, iako su reforme težile prelasku na učenje zasnovano na kompetencijama, prakse ocjenjivanja u učionici su zaostajale.

Povezani članci

Društvo

Naši učenici na PISA testu ne pokazuju praktično znanje jer uče napamet

Društvo

Najveću štetu zbog poklonjenih ocjena trpe đaci, nastavnici da se odupru pritiscima: Hoće li ove godine biti manje „lučonoša“ i odlikaša

Društvo

Kada prođu izbori – sve po starom

“Naglasak na ocjenjivanju na kraju perioda ograničio je upotrebu formativnog ocjenjivanja, alata koji je široko prepoznat kao ključan za kontinuirani razvoj učenika”, navodi se u Strategiji.

Podsjeća se da je potreba za prelaskom sa sumativne na formativnu procjenu primijećena je od rezultata PISA testiranja iz 2015. godine, ali je napredak u sprovođenju tog prelaska spor, pri čemu se praksa ocjenjivanja u učionicama često navodi kao zapostavljeno područje.

2018. godine je unutar Zavoda za školstvo osnovana komisija koja bi predvodila reforme, naročito u vezi formativnog ocjenjivanja.

Komisija je predložila nekoliko mjera, uključujući izradu priručnika za ocjenjivanje i uvođenje programa za obuku nastavnika s ciljem unapređenja praksi formativnog ocjenjivanja.

“Iako je 2020. priručnik Ocjenjivanje u funkciji razvoja učenika i unapređivanja nastave i učenja izrađen i dostupan nastavnicima I školama, zbog pandemije COVID 19 i drugih ograničenja resursa, implementacija ovih reformi je odložena, a formativno ocjenjivanje ostaje nedovoljno iskorišćeno u cijelom obrazovnom sistemu”, ističe seizmeđu ostalog u Strategiji.

Trenutno stanje ocjenjivanja naglašava kritičnu potrebu za reformom kako bi se premostio jaz u uspješnosti i poboljšala ukupna postignuća učenika.

“Nove reforme moraju se usredsrijediti na poboljšanje ishoda učenja, posebno za učenike iz grupa u nepovoljnom položaju, kako bi se osiguralo da oni budu bolje pripremljeni za buduće akademske izazove i izazove tržišta rada”, naglašeno je u Strategiji.