Video
Kockanje prema riječima psihologa, jeste bolest zavisnosti i nosi ozbiljne posljedice – ne samo materijalne, već i psihičke, i emocionalne. Ova zavisnost, kao i sve druge, narušava odnose, ozbiljno utiče na sposobnost osobe da uči ili radi, i potrebno je ozbiljno joj pristupiti.
Kao što se zavisnost od heroina smatra najtežom zavisnošću kada su droge u pitanju, tako se i kockanje smatra najtežom bihevioralnom zavisnošću.
U najvećem broju slučajeva, ova zavisnost počinje u periodu adolescencije i mlađem odraslom dobu, i češće se javlja kod muškaraca nego kod žena.
Psiholozi naglašavaju da kao i zavisnost od psihoaktivnih supstanci, i zavisnost od kockanja ima hronični, recidivirajući tok.
Šta sve spada u kockanje?
Svaka igra u kojoj je presudan faktor sreća i slučajnost, a koja uključuje novac i materijalnu dobit, spada u kockanje. Najpoznatiji oblici kockanja su igre na sreću, sportsko klađenje, internet klađenje, karte, poker aparati, rulet, kao i online varijante svih tih igara.
Prepoznajte zavisnost od kockanja
Simptomi ove zavisnosti u početku nijesu ekstremno lako uočljivi kao kod alkoholizma i narkomanije, ali ako obratite pažnju, primjetićete suptilne znake. Njihovo prepoznavanje je ujedno i prvi korak ka rješavanju problema. Kada zavisnost od kockanja uzme maha, simptomi postaju očigledni:
- – Preokupiranost – opsesivno razmišljanje o kockanju, njegovo planiranje, upražnjavanje i oporavak od posledica. — – Ta preokupiranost kockanjem je opsesivnog karaktera, i kockar nije u stanju da svojom voljom prestane da razmišlja o tome.
– Potreba da se kocka sa sve većim iznosima kako bi se postigli isti efekti
– Neuspješni pokušaji da se kockanje smanji i da se sa njim prekine, gubitak kontrole
– Nervoza i nemir ukoliko je kockanje onemogućeno
– Kockanje se koristi kao bijeg od problema i lošeg raspoloženja
– Kockanju se vraća kako bi se „povratili dugovi“
– Laganje, obmanjivanje prijatelja i porodice
– Pribjegavanje kriminalnim delima
– Uništavanje veza zbog kockanja
– Oslanjanje na druge radi izlaska iz očajne finansijske situacije.
Kao i kod ostalih bihevioralnih zavisnosti, i kod kockanja je uobičajno stanje žudnje prije započinjenja aktivnosti, koje je jako slično onome koje imaju zavisnici od psihoaktivnih supstanci prije upotrebe droge. Kockar osjeća „moram to da uradim odmah, sada, po svaku cijenu.
Kako objašnjavaju psiholozi, žudnja nije isto što i obična želja. Ona je po kvalitetu bliska nagonskoj potrebi, a po intenzitetu jača od svake nagonske potrebe, pa je prepoznavanje zavisnosti od kockanja od ključne važnosti kako bi se na vrijeme intervenisalo.
Šta se dešava u umu osobe koja je zavisna od kockanja
Da bismo razumjeli zašto je kockanje toliko primamljivo i zašto donosi ogromno uživanje, biće potrebno da zavirimo u hemijske procese koji se odvijaju u mozgu. Naime, kada osoba učestvuje u kockanju, aktivira se centar za nagradu, što vodi lučenju dopamina – neurotransmitera koji je odgovoran za uživanje i radost povezanu sa nagradom. Iščekivanje, uzbuđenje, i zadovoljstvo povezani sa kockanjem utiču na lučenje adrenalina, koji posle podstiče da se iskustvo ponovi.
Ipak, ovo uživanje nije samo podstaknuto hemijskim faktorima, već i kognitivnim. Prilikom kockanja, osoba ima prividan osećaj kontrole, i iracionalno uvjerenje da može uticati na ishod igre ili ga predvidjeti. To dalje vodi neosnovanom optimizmu i vjerovanju da nakon prethodnih gubitaka neminovno slijedi dobitak.
Kada se dogodi „skoro pa dobitak, zamalo“, takođe se aktivira centar za nagradu, i dodatno se učvršćuje iracionalno uvjerenje da je dobitak neminovan. Sve to podstiče da se istraje u ovom nezdravom ponašanju.
Ove hemijske promjene u mozgu, udružene sa takvim načinom razmišljanja, čine kockanje moćnim, i za neke neodoljivim. Zato je važno da se ovi faktori prepoznaju kako bi se potražio izlaz.
Kockanje – uzroci zavisnosti
U korjenu svakog adiktivnog ponašanja leži neki uzrok koji ne vidimo na povšini. Bitno je utvrditi ga, kako bi problem mogao efikasno i trajno da se riješi.
Osoba može u ovoj aktivnosti tražiti zadovoljstvo i uzbuđenje koje joj nedostaje u životu. Kockanje ujedno pruža i bijeg od svakodnevice, koja je često monotona ili zabrinjavajuća. Na taj način, osoba na kratko bježi od stvarnosti i privremeno se oslobađa stresa.
I okruženje utiče na stvaranje zavisnosti od kockanja – izloženost ovoj aktivnosti u ranom uzrastu, kao i uopšteni stav okoline da je to prihvatljivo ponašanje.
Pored toga, i genetski faktor igra važnu ulogu, kao i kod svih bolesti zavisnosti, pa neko može imati genetsku predispoziciju da razvije zavisnost od kockanja.
Posljedice
Ako zavisnost od kockanja uzme maha, posljedice mogu biti brojne, i to ne samo finansijske prirode.
Veliki procenat kockara ima ozbiljne probleme sa alkoholom i drogama (do 60%). Kockanje je povezano i sa većim zdravstvenim problemima, kao što su srčani problemi i oboljenja jetre. Zavisnosti poput kockanja nose rizik i po život pojedinca. Mentalno zdravlje biva narušeno anksioznošću, depresijom, pa čak i suicidalnim mislima. Po jednom istraživanju 48% kockara je u nekom trenutku imalo suicidalnu nameru. Broj pokušaja i izvršenja samoubistva kod kockara takođe nije zanemarljiv.
Veze i odnosi trpe usljed loše komunikacije i poljuljanog poverenja. Mogu se javiti problemi sa obrazovanjem ili zaposlenjem, što može imati posljedice po čitav dalji tok života.
Preporučeno
Važno je razumjeti razmere ovih posljedica (ili ih predočiti osobi koja se suočava sa zavisnošću) kako bi se motivisali da potražie pomoć.
