Ova zavisnost predstavlja je relativno nova bolest koja datira od 1996. godine kada se po prvi put pojavljuje pojam ”internet addiction”, a kako ima karakteristiku masovnosti predstavlja i novi socijalni problem.

Ona predstavlja savremen oblik zavisnosti koji se manifestuje kao stanje pojedinca u kome je upotreba interneta postala dominantna životna aktivnost koja ga izoluje u odnosu na ostale društvene tokove, i koja stvara negativne posljedice po njega i njegovu okolinu.

ZNACI ZAVISNOSTI OD INTERNETA

Vrijeme provedeno za računarom je najčešće pominjani kriterijum za dijagnostifikovanje poremećaja zavisnosti od interneta i smatra se da je četiri do šest časova dnevno simptom zavisnosti.

Prema riječima psihologa pod aktivnostima u vezi sa Internetom ne može se uzeti u obzir samo on-line boravak na mreži, već i sve ostale aktivnosti koje su u vezi sa mrežom – odgovaranje i pisanje elektronske pošte, rasprave na grupama, čitanje preuzetih vijesti, časopisa, članaka, tekstova uopšte i dr.

Međutim, kako navode eksperti treba napomenuti da je u pitanju četiri do šest časova slobodnog vremena dnevno, kao i to da ovo može, ali i ne mora biti pokazatelj internet zavisnosti.

Povezani članci

Društvo

ZAVISNOST OD KOCKANJA: Kad se žudnja za dobitkom pretvori u noćnu moru

Društvo

Kako pobijediti zavisnost od pornografije: Podjednako opasna kao alkohol i nikotin – navika koja uništava vaš seksualni život

Društvo

Psiholog Marković za Standard: Rijetko se govori o bihejvioralnim adikcijama, seksualna zavisnost vodi do osjećaja krivice i stida

Mnogo sigurniji znaci tj. simptomi internet zavisnosti su: promjenjeno ponašanje, provođenje sve više vremena za kompjuterom i internetom, prekid školovanja ili radnog odnosa, zanemarivanje drugih obaveza i interesovanja, problemi sa koncentracijom i pamćenjem, nesanica, problemi sa kičmom, vidom, sluhom i dr..

Psiholozi su analizirali i došli do sljedećeg zaključka : Od 24 časa, prosječno osam sati se provede u snu i odmoru uopšte. To ostavlja još 16 sati. Ukoliko se pretpostavi da osoba ima radne ili školske obaveze osam sati dnevno, to ostavlja još osam sati za sve ostalo.

Ukoliko se uzme da minimalno za ishranu i fiziološke potrebe dnevno ode oko sat vremena, znači da ukupno prosječno slobodno vreme je sedam sati.

Od tih sedam sati na Internetu se provede četiri sata.

VRSTE ZAVISNOSTI OD INTERNETA

Internet zavisnost se ispoljava u više oblika:

• zavisnosti od igranja kompjuterskih igara
• zavisnost od surfovanja internetom
• zavisnost od sajberseksa
• zavisnost od uspostavljanja prijateljskih veza putem interneta
• zavisnost od internet kockanja
• zavisnost od kompjutera uopšte

ZAVISNOST OD INTERNETA KOD DJECE

Ubrzani životni ritam i brojne obaveze koje roditelji svakodnevno imaju, rezultira manjkom slobodnog vremena. Stres, nedostatak vremena za djecu i porodične aktivnosti, pogodno su tlo za razvoj različitih oblika devijantnog ponašanja kod djece. Kada su prepuštena sama sebi, lako mogu potpasti pod loš uticaj. Usljed nedovoljne izgrađenosti ličnosti i odbrambenih mehanizama, djeca su podložna uticaju vršnjaka, subsocijalnih grupa i medija.

Uspostavljanje i njegovanje društvenih odnosa u savremenom svijetu danas se sve češće događa preko Interneta. Ekspanzija socijalnih mreža, poput Fejsbuka, Instagrama i Tvitera, čini da se naša komunikacija pretežno obavlja virtuelno, a ne direktno, licem u lice. Zapanjujuća je činjenica da je preokupiranost društvenim mrežama i Internetom tolika da sagovornici komuniciraju putem mreže, čak iako sjede jedan naspram drugog.

Jutjub i drugi kanali koriste se za objavljivanje različitih sadržaja. Spontani video i audio-snimci, filmovi, serije, muzički spotovi, informativne i druge emisije, različiti tutorijali… Spisak je praktično beskonačan!

Prema riječima psihologa takvo mnoštvo sadržaja djeluje veoma primamljivo i teško je oduprijeti mu se, a djeca su posebno sklona neumjerenom „gutanju“ svega što im se prikaže na ekranu.

Kako su mobilni telefoni i tablet računari danas postali uobičajeni, svakom djetetu je lako dostupan Internet. Preokupiranost ovom mrežom je tolika da je djeca koriste ne samo kod kuće i na ulici, nego i u školi, za vrijeme časa.

Posebno je prema riječima psihologa alarmantna njihova psihička odsutnost i nemogućnost da prate redovnu nastavu, pa su zbog toga škole bile primorane da uvedu zabranu korišćenja mobilnih telefona u svim školskim prostorijama, dok je upotreba mobilnog telefona u toku časa zabranjena.