Video
Treba podsjetiti da je na početku ovog saziva u crnogorskom Parlamentu bio rezervisano svega 17 mjesta za žene, ali je poznatim prestankom mandata i odlaskom muškaraca u Vladu, povećan broj poslanica na 22. Komitet Ujedinjenih nacija od Crne Gore traži da izmijeni postojeći izborni zakon kako bi uvela ZIP sistem koji zahtijeva od političkih partija da kreiraju naizmjeničnu listu kandidata – jedan muškarac jedna žena.
Žena, majka, poslanica. No rijetke i dobiju tu priliku, jer moć ima muškarac. Još manje bi ih bilo da 2011. i 2014. Zakon nije obavezao političke partije da žena na izbornim listama mora dobiti svaku četvrtu poziciju. No ni ovo se nije poštovalo, zato Evropa predlaže da se do narednih izbora elimniše diskriminacija i poveća njihovo učešće na 40 odsto. Kako to postići u jednom patrijahalnom društvu recept ima bivša poslanica koja se s koleginicama u parlamentu izborila za ženske kvote.
“Jedini metod je zakon, mehanizmi koji osim obaveznosti redosljeda podrazumijevaju i sankciju koja je jaka da politički subjekt ne smije da se izloži riziku da je prekrši”, kaže bivša poslanica Snežana Jonica.
Svjesne realnosti i kako ne bi ostavile breme diskriminacije ćerkama i unukama poslanice u parlamentu su jedinstvene da se Zakon mora mijenjati. Vjeruju da će u tome imati podršku kolega.
“I sama ću se založiti da kroz izbornu reformu uvrsti u djelokrug svog rada ovu preporuku. Procenat žena nije ravnopravnost, ali kvote su neophodne iako nam Ustav garantuje ravnopravni status kao i muskarcima“, kaže predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić.
“Iako ženski klub predstavaljaju žene iz različitih opcija, to je zajedinički imenitelj, ne samo za nas da prosto pustimo da idu dalje i da na neki način krčimo put ženama koje žele da se priključe političkom životu”, smatra poslanica DPS-a Aleksandra Despotović.
No, žena koja zapliva u političkim vodama mora biti spremna na niske udarce, kaže Jonica. Pritisak javnosti mnoge obeshrabri u startu.
“Nije se slučajno sa povećanjem broja žena povećao i govor mržnje i seksizam, jer je to metod, ako ne možete zakonom, onda natjerajte ih drugim metodama da ćute i da se ne talasa”, kaže Jonica.
Ipak, one odvažne stoje hrabro uvjerene da su žene jake da iznesu mnogo veći teret.
“Optimistična, kao što sam i ja izašla iz sigurnog okruženja i ušla u javni prostor tako sam sigurna da će ova Vlada i Skupština poslati snažne poruke i da ćemo zaboraviti na pređašnje prakse da žena crnogorska koja živi, tvori i zbori u patrijahalnom društvu će naći snage da se uključi”, kaže Andrićeva.
“Ovom dinamikom ravnopravnost žena možemo očekivati za 90 godina. Ekonomsku ravnopravnost za 256 godina”, kaže Jonica.
Slika i prilika crnogorske žene u politici izgleda ovako:
Trenutno moć odlučivanja u Vladi imaju četiri žene, samo je jedna na čelu neke opštine. Do sada se nije rodila kadra za poziciju predsjednice države iako je bilo zainteresovanih. Žena nije mogla ni da rukovodi Vladom. Samo su dvije bile na čelu crnogorskog parlamenta.
Preporučeno
Za naše žene kažemo da su stub kuće, da bude stub države čekaćemo neke nove izbore.
