Budžetski deficit za prva tri mjeseca 2025. godine iznosi 64 miliona eura, što je gotovo devet puta više u odnosu na isti period prošle godine kada je deficit bio 7,4 miliona eura. Još veći razlog za zabrinutost predstavlja deficit tekuće potrošnje koji sada iznosi 33,2 miliona eura, dok je lani u istom periodu ostvaren suficit od 21,2 miliona.

Ovakva razlika od čak 54,4 miliona eura dodatno opterećuje fiskalnu stabilnost zemlje, što bi trebao biti alarm za ministarstvo finansija.

Prihodi podbacili, rashodi bujaju

Prihodi budžeta u prvom kvartalu su manji od planiranih za 13 miliona eura, a istovremeno su izdaci porasli za 61,3 miliona eura ili 10,5% u odnosu na isti period 2024. godine. Ovakvo kretanje ukazuje na ozbiljan disbalans između javnih prihoda i rashoda, što dodatno povećava fiskalni pritisak.

Situacija nije ništa bolja ni u turizmu, koji je ključna grana crnogorske ekonomije, gdje se bilježi pad prihoda od 10% u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Pad se osjeća i u platnom prometu – promet u aprilu 2025. godine je niži nego u aprilu 2024, što sugeriše smanjenu ekonomsku aktivnost na svim nivoima.

Pogoršanje spoljnotrgovinskog bilansa i usporavanje rasta BDP-a

Saldo robne razmjene i usluga ostaje duboko negativan – u prvom kvartalu 2025. godine iznosi minus 629,5 miliona eura, što je za 63 miliona više u odnosu na isti period prošle godine. Pored toga, stopa rasta BDP-a je revidirana naniže – sa planiranih 4,8% na svega 2,6%, što ukazuje na značajno usporavanje ekonomskog rasta.

Povezani članci

Ekonomija

Cijene nekretnina u Crnoj Gori na vrhuncu: Stranci uložili 113,5 miliona eura u prvom kvartalu

Ekonomija

MAJA BAĆOVIĆ: U slučaju loše turističke sezone čeka nas „stezanje kaiša” ili novo zaduživanje

Ekonomija

Deficit budžeta, manji izvoz, investicije i broj turista

Dok ekonomija usporava cijene rastu, kao i inflacija.

Tako je prosječna cijena kvadrata novogradnje porasla je za 22% ili 402 eura u odnosu na prvi kvartal 2024. godine.

Ovo za direktnu posljedicu ima dodatno opterećenje tržišta nekretnina i povećava troškove života, na koje direktno utiče godišnja inflacij, koja je usljed rasta plata i pezija ubrzala i u aprilu iznosi 3,4%.

Kriza i na lokalnom nivou

Ni lokalne samouprave nijesu ostale pošteđene. U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. zabilježen suficit od 17,9 miliona. Prihodi lokalnih budžeta manji su za 5,9 miliona u odnosu na plan, a čak za 7,4 miliona u odnosu na prethodnu godinu. Tekući izdaci su porasli za 11% u odnosu na plan i za 40% u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Podaci iz izvještaja CBCG i Ministarstva finansija jasno ukazuju da je crnogorska ekonomija suočena s nizom ozbiljnih problema. Nema realne ekonomije, nema priliva stranih investicija, kao ni mjera fiskalne konsolidacije.

Fiskalni i ekonomski pokazatelji za prvi kvartal 2025. godine jasno ukazuju na ozbiljno pogoršanje javnih finansija i ukupne makroekonomske stabilnosti Crne Gore. Uvećani budžetski i tekući deficiti, pad prihoda, rast rashoda, slabiji rezultati u ključnim sektorima poput turizma, te usporavanje rasta BDP-a signaliziraju da se zemlja nalazi na opasnoj fiskalnoj putanji.

I sada nakon kvartalnog izvještaja jasno je da ovo nije samo trenutna kriza, već duboko strukturalni problemi.

Gdje ovakve finansije mogu da dovedu državu?

Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora bi se mogla suočiti sa višestrukim posljedicama:

1. Rast javnog duga – Povećani deficiti moraće se pokrivati zaduživanjem, što može brzo dovesti do nesnosnog nivoa javnog duga i pogoršanja kreditnog rejtinga zemlje.
2. Pritisak na monetarnu stabilnost – Iako Crna Gora koristi euro, prolongirani fiskalni disbalansi mogu negativno uticati na stabilnost bankarskog sektora, investicioni ambijent i devizne prilive.
3. Pad povjerenja investitora – Neodržive javne finansije i usporen rast odvraćaju strane investitore, pogotovo u uslovima kada region nudi stabilnije i predvidljivije alternative.
4. Rast inflacije i cijena života – Nastavak rasta plata i penzija bez realnog osnova u privrednom rastu može dodatno ubrzati inflaciju i pogoršati životni standard građana.
5. Socijalna i politička nestabilnost – Ekonomska kriza se uvijek preliva na društveni nivo. Nezadovoljstvo građana može prerasti u šire nezadovoljstvo institucijama i političkom elitom, što ugrožava dugoročnu stabilnost.