Nakon solidnog starta u decembru i prvoj polovini januara, kiša i topli talasi su donijeli masovna otkazivanja rezervacija i prazan privatni smještaj. Turistički radnici strahuju da bi se mogla ponoviti prošlogodišnja katastrofalna sezona kada, zbog nezapamćenog nedostatka snijega, nije zabilježen nijedan skijaški dan. I dok se nade polažu u februar i potencijalne padavine, turistički poslenici upozoravaju da je hitno potrebno ulaganje u sistem vještačkog osnježavanja, kako bi se osigurala održivost zimskog turizma u Crnoj Gori.
Otkazivanje rezervacija
Od početka zimske turističke sezone, 21. decembra prošle godine, na skijalištu Kolašin 1600 bilo je svega 15 skijaških dana. Nakon kiše, uslijedilo je i masovno otkazivanje rezervacija, naročito u privatnom smještaju, ali i slaba posjeta skijalištima.U Kolašinu i na Žabljaku ovih dana sve podsjeća na ambijent turističke sezone 2023/2024, kada je, zbog nezapamćenog nedostatka snijega, turistička privreda doživjela milionske gubitke i nije zabilježen nijedan skijaški dan.
Početak turističke zimske sezone obećavao je drugačiju situaciju i budio nadu da se bar dio tih gubitaka može nadomjestiti. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 početkom januara bilo je i po 1.250 skijaša dnevno na izuzetno dobro pripremljenim stazama, a skijalištu Savin kuk već poslije 11 sati ujutro nije se moglo prići automobilom.
Nažalost, dobro popunjeni smještajni kapaciteti i prepuna skijališta i zimska idila potrajali su samo do sredine januara, kada je jaka južina pomrsila mnoge račune.
,,Samim početkom sezone smo veoma zadovoljni (negdje od 27. decembra pa do 15. januara), međutim, nakon kišnih padavina, stanje na stazama na Ski centru Kolašin 1600 je bilo veoma loše, tako da su staze zatvorene za skijanje, dok na Ski centru Kolašin 1450 i danas ima skijanja, uz pomoć topova za vještačko osnježavanje. Trenutne temperature su idealne za pravljenje vještačkog snijega”, kazala je za Pobjedu direktorica Turističke organizacije Kolašin Zorica Milašinović.
Milašinović
Ona navodi da je nakon dobrog početka već 15. januara broj gostiju značajno opao.
,,Gosti su počeli da otkazuju, a oni koji se trenutno nalaze u Kolašinu, u hotelima, tu su zbog dodatnih sadržaja koje imaju da ponude”, kazala je Milašinović dodajući da su turisti uglavnom iz Albanije, Rusije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i sa Kosova.
Što se februara tiče, a prema određenim najavama, ne bi trebalo da dođe do otkazivanja rezervacija.
Gosti iz okruženja
Slično je i na Žabljaku. Prema navodima direktora Turističke organizacije Žabljak Stojana Abazovića, zadovoljni su prvim dijelom zimske turističke sezone.
,,Nažalost, završetkom raspusta i nedostatkom snijega, popunjenost je naglo opala. U periodu od 25. decembra do 20. januara imali smo dobru popunjenost, a nakon toga, pogoršanjem vremenskih prilika, situacija se drastično promijenila i popunjenost je naglo opala. Većina turista je iz Crne Gore i zemalja iz okruženja. Imamo gostiju iz Zapadne Evrope, kao i Kine. Interesovanje postoji, mada će zavisiti u velikoj mjeri od vremenskih prilika, tj. sniježnih padavina”, kazao je Abazović Pobjedi.
Ovih dana, kako nam je rekao, imali su savršene vremenske prilike i velika je žal što nemaju mogućnost osnježavanja.
,,Država mora naći način da uloži u osnježavanje i modernizaciju skijališta. Vidimo da nakon 30 godina nijesmo imali nikakva ulaganja. Stvari bi trebalo da se pokrenu iz korijena i da ovaj dragulj prirode dobije uslove za odvijanje kvalitetne zimske sezone. Svi se sjećamo da je Žabljak bio sinonim za zimski turizam, i to što se tiče skijaške infrastrukture i hotela. Treba napomenuti da se skijanje odvija na većim kotama na skijalištu Savin kuk”, kazao je Abazović.
Abazović
Crnogorska skijališta u zaostatku za regionom
Situacija na crnogorskim skijalištima, poput Kolašina 1600 i Savinog kuka, gdje nedostatak snijega ograničava skijaške aktivnosti, slična je onoj u regionu. U Srbiji, na Kopaoniku, i u Bosni i Hercegovini, na Jahorini, takođe su zabilježeni periodi sa smanjenim sniježnim pokrivačem, što je uticalo na skijašku sezonu. Međutim, ova skijališta su uložila značajna sredstva u sisteme za vještačko osnježavanje, što im omogućava da održe skijaške staze i tokom nepovoljnih vremenskih uslova.
U Sloveniji i Austriji, koje su poznate po naprednoj infrastrukturi i dugogodišnjem iskustvu u upravljanju zimskim turizmom, skijališta posjeduju razvijene sisteme za vještačko osnježavanje i efikasne metode za očuvanje snijega, što im omogućava duže i stabilnije skijaške sezone.
U poređenju sa ovim destinacijama, crnogorska skijališta su u fazi razvoja. Kompanija Skijališta Crne Gore radi na valorizaciji postojećih i izgradnji novih skijališta, sa ciljem unapređenja infrastrukture i produženja skijaške sezone.
Preporučeno
Iako su klimatski uslovi izazov za sva skijališta u regionu, ulaganja u vještačko osnježavanje i modernizaciju infrastrukture pokazala su se ključnim za održavanje konkurentnosti i privlačenje turista tokom cijele zimske sezone.
Video