Glas za ovaj predlog, dali su poslanici vladajuće većine. O predlogu zakona juče je raspravljano i na plenumu, a o njemu bi trebalo da se glasa danas. Dok u Ministarstvu finansija smatraju da će ovaj zakon povećati državne prihode i omogućiti bolju kontrolu nad sektorom, priređivači vjeruju da im se uvode velika ograničenja.

Ministar finansija Novica Vuković je kazao da Zakon o igrama na sreću počiva na četiri modela. Prvi je bolja pravna uređenost, jer se prelazi sa koncesija na odobrenje priređivačima, drugi se tiče maloljetnika i njihovog klađenja, treći sprečavanja pranja novca i četvrti se tiče naknada i njihovih povećanja. Vuković je istakao da nikad nije imao ovakav pritisak oko nekog zakona, kao oko Predloga zakona o igrama na sreću. Ministarstvo finansija očekuje povećanje prihoda za oko 10 miliona na 45 miliona eura, nakon usvajanja ovog akta.

Predsjednik Asocijacije komercijalnih emitera Srđan Filipović je dodao da su ukupni prihodi televizija i drugih tradicionalnih medija od priređivača igara na sreću 17,5 miliona, dok je rashod 18 miliona eura. Učešće u oglašavanju je kako kaže od deset do 15 odsto, umanjiće se oglašavanje za milion do milion i po eura, a Vukovića je pitao gdje će novac ići. Predložio je sastanak ili radnu grupu kojom će se urediti sektor oglašavanja igara na sreću.

Miloš Lalević iz Grupacije priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori je naglasio da se zakon ne može posmatrati izolovano, već u skladu sa ostalima koji uređuju ovu oblast – posebno jer je jedan zakon na snazi već osam mjeseci, od kojeg do sada nijedan euro nije uplaćen. Tu je vjerovatno mislio na Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim je predviđeno oporezivanje dobitaka od 300 i više eura i po kojem do sada država nije prihodovala nijedan jedini euro. Vuković je kazao da su priređivači donijeli odluku da ne plaćaju taj porez i da time ne opterećuju igrače, ali da će država uskoro pokazati da to tako ne može da se radi.

Lalević je istakao i da zakon nije potpuno usklađen sa Zakonom o koncesijama, te da se sa transparentnog modela i ugovornog odnosa, prelazi na jednostrani akt države.

Povezani članci

Ekonomija

Grupa priređivača igara na sreću: Predlog Zakona o igrama na sreću nije kvalitetan, treba ga vratiti u formu Nacrta

Ekonomija

Šta je predviđeno Nacrtom zakona o igrama na sreću

Politika

Od oktobra veće plate, a manji doprinosi za PIO

“Nema javnih oglasa, nema javnog nadmetanja, upravni postupak. Posebno je zabrinjavajući član 86, u kojem se navodi 30 i nešto osnova za oduzimanje odobrenja, od kojih neki jesu opravdani, ali neki nisu. Ne možete da mi kažete da je pravna sigurnost obezbijeđena kada imate oko 40 osnova za oduzimanje i 198 kaznenih odredbi. Pri prvom čitanju sam mislio da je ovo Krivični zakonik”, ukazao je Lalević.

On je naveo i da im nije sporno da se naknade povećavaju za 50 odsto, ali jeste problem što se sve izmjene očekuju momentalno, a ne uvode se postepeno. Ukazao je i da se nakon isteka roka od 270 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, svi ugovori o koncesijama, koji na taj dan važe, raskidaju.

Vuković je odgovorio da ne zna kada su se koncesije transparentno i na nadmetanju dobijale, te da se koncesija dodjeljivala za jedan objekat, a ne za kompaniju odnosno priređivača, zbog čega je i kažnjavanje bilo teško.

Unaprijediti prevenciju

Igor Milošević iz ADP-a “ZID” je ocijenio da su napravljeni pomaci u zaštiti maloljetnika i zabrani onlajn klađenja, ali i da su pripremili 14 amandmana na Zakon o igrama na sreću. Dodao je i da se mora riješiti problem spoljnog izgleda kladionica, influensera koji djeci nude kodove za igre na sreću, te da treba unaprijediti prevenciju.

Na činjenicu da priređivači nisu oporezovani od početka ove godine ukazao je predsjednik Odbora Boris Mugoša (SD). Dejan Đurović (NSD) je ukazao da Crna Gora ima četiri inspektora za kladionice, te da njih četvoro ne mogu da obiđu cijelu Podgoricu, a da zbog gužvi ne mogu da rade kontrole na primorju.