Ekonomisti upozoravaju da rast cijena goriva ima lančani efekat na cijelu ekonomiju – od transporta i logistike do cijena hrane i drugih osnovnih životnih namirnica – zbog čega vlade pokušavaju reagovati prije nego što se pritisak prelije na inflaciju i troškove života.
MJERE EU PROTIV RASTA CIJENA GORIVAU Hrvatskoj je jedna od najdirektnijih mjera administrativno ograničavanje cijena goriva. Vlada Hrvatske uvela je maksimalne cijene benzina i dizela kako bi spriječila nagli rast cijena na pumpama, sa cijenom benzina ograničenom na oko 1,50 eura po litru i dizela na približno 1,55 eura. Ova privremena mjera osmišljena je da zaštiti potrošače i privredu od naglog skoka troškova goriva, koji bi se bez intervencije direktno odrazio i na cijene roba i usluga.
Sličan scenario pažljivo prati i Mađarska, gdje je vlada već održala vanredne sastanke zbog rasta cijena energenata. Premijer Viktor Orban upozorio je da bi rast cijena energije mogao imati ozbiljne posljedice po ekonomiju i životni standard građana.
To se najbolje vidi na primjeru kada je od kraja 2021. do kraja 2022. godine Vlada Mađarske je zamrznula cijene goriva na oko 480 forinti po litru, odnosno približno 1,23 eura.
Pored toga, Mađarska je uvela i posebne poreze za energetske kompanije, čime država pokušava finansirati subvencije i ublažiti rast troškova energije za domaćinstva. Na taj način dio troškova povećanja cijena energenata ne snose direktno građani, već energetski sektor i državni budžet.
Na nivou Evropske unije ne postoji jedinstvena politika određivanja cijena goriva, ali Evropska komisija omogućava državama članicama da primijene niz mjera kako bi ublažile energetski udar. Tokom prethodne energetske krize mnoge evropske države privremeno su smanjivale akcize i PDV na gorivo, dok su uvele subvencije i finansijsku pomoć domaćinstvima kako bi ublažile rast troškova života.
Evropski fondovi i nacionalni budžeti izdvajali su značajna sredstva upravo za ove vrste fiskalnih intervencija, s ciljem da se spriječi novi talas inflacije i zaštiti životni standard građana.
PRAVNI MEHANIZMI
Za razliku od mnogih zemalja Evropske unije, Crna Gora ima znatno ograničeniji prostor za velike fiskalne intervencije, ali i u njoj postoje pravni okviri za ublažavanje udara rasta cijena goriva.
Poslanik Evropskog saveza i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša, poručio je juče da Vlada Crne Gore može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva ukoliko globalni poremećaji utiču na rast nabavnih troškova.
On je posebno istakao da akcize i PDV na gorivo kod nas čine oko 50 % konačne cijene koju plaćaju građani, i da bi državna intervencija kroz smanjenje akciza omogućila ublažavanje cijena za potrošače, naročito jer se PDV obračunava i na dio koji čine akcize, što efekat opterećenja dodatno pojačava.
Mugoša je naglasio da izmjene Zakona o akcizama omogućavaju Vladi da u slučaju značajnog povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu smanji iznos akcize i tako ublaži potencijalni rast cijena goriva, čime se štiti životni standard građana.
VAŽNOST PRAVOVREMENIH MJERA
Ekonomista Mirza Mulešković u izjavi za Standard kaže da je važno je da se odluke donesu pravovremeno, bez čekanja i kašnjenja.
“Država ima mehanizme, poput smanjenja akciza, kojima može uticati na stabilizaciju cijena i spriječiti širi talas poskupljenja”, kazao je Mulešković.
Prema njegovim riječima, već nakon prvog obračunskog perioda postaje jasno da se situacija na tržištu energenata neće brzo smiriti, zbog čega bi o takvim mjerama trebalo razmišljati što prije.
„Na taj način bi se zaštitio životni standard građana, ali i spriječio potencijalni dalji rast cijena osnovnih životnih namirnica“, kazao je Mulešković.
Preporučeno
Cijene goriva u Crnoj Gori formiraju se prema metodologiji koja prati kretanje cijena na mediteranskom tržištu naftnih derivata, pa promjene na globalnom tržištu relativno brzo utiču i na domaće cijene na pumpama.
Video