Na pitanje Pobjede koliko bi to moglo koštati, Mujović je kazao da će razgovarati sa premijerom i ministrom finansija da vidi sa koliko sredstava država raspolaže i koliko je potrebno da bi se taj dio pokrio.
Pretpostavlja, kako je naveo, da bi se to trebalo definisati do kraja godine na sjednici Vlade. Mujović kaže da se može odlučiti da se pokrije razlika svim potrošačima, bez obzira na potrošnju, ili samo onima koji troše do 500 kilovata, kojih je 80 odsto.,,Možda je malo degutantno da mene neko subvencionira sa platom od dvije hiljade eura, kada imam mogućnost da platim taj euro povećanja. Biće onako kako je premijer rekao i obećao spram raspoloživih sredstava u budžetu”, kazao je Mujović.
Evropski prosjek
Ipak, Mujović je ukazao na stav Energetske zajednice da se do 2027. godine cijena struje mora postepeno povećavati kako bi se približili evropskom prosjeku od 27-28 centi, ukazujući da građani Crne Gore plaćaju veoma nisku cijenu struje. Ipak, taj proces će, kako je kazao, pratiti čitav set mjera kojima će se snažiti energetska efikasnost, kako bi se smanjila potrošnja, čime bi se porast cijena manje osjetio.
,,Mi danas plaćamo deset centi, i mi se postepeno moramo kretati ka cijeni koju, na primjer ima Hrvatska, 16-17 centi, ali ćemo brinuti da socijalno ranjive kategorije to povećanje ne osjete”, kazao je Mujović dodajući da se nada da će sistem tarifnih paketa brzo zaživjeti, te da će se na osnovu toga tačno mjeriti koliko se kojoj tarifi može povećati cijena.
Ukazuje da onima koji troše više, to povećanje i treba da bude osjetnije, te da nije u redu da veliki potrošači plaćaju kao i oni iz osjetljivih socijalnih kategorija. Mujović je, kako je naveo, zadovoljan naporima i rezultatima rukovodstava svih energetskih kompanija koji su juče takođe učestvovali na okruglom stolu.
Željezara
Mujović je kazao da je Željezara prošlog mjeseca uspjela sama da zaradi bruto zarade, imajući u vidu da su uposleni u punom kapacitetu za izradu konstrukcija i blokova za solarne elektrane. Ocijenio je, ako nastave tako da rade i da njihova mjesečna proizvodnja pokrije instalacije između dva i tri megavata solarnih elektrana, da Željezara može opstati. Zato, kako je naveo, sada žele da zakupac Čeličane kompanija „8B Capital” što kasnije preuzme radnike, što je ugovorom o zakupu definisano, jer se može desiti da prifali radne snage. Mujović navodi da su sa ovom kompanijom napravili ugovor koji državu neće dovesti u nezavidan položaj niti će nanijeti štetu.
,,Ako sada uzmu 25 zavarilaca, mi smo u ozbiljnom problemu, mi ne možemo taj kadar stvoriti preko noći”, kazao je Mujović dodajući da će poštovati ugovor te da će naći način da nadomjeste radnike koji pređu u Čeličanu.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović je kazao da zakupac u zahtjevu za preuzimanje radnika predlaže stručnu spremu i opis poslova, ali da im je sada dostavljen spisak imena radnika. Ipak, kako navodi, nijesu u obavezi da upute baš te ljude da rade u Čeličani, ali da moraju ispoštovati tražene reference.
Upitan za poreski dug Željezare, Đukanović je kazao da im EPCG, iako su to tražili, nije mogla dati garanciju da će on biti izmiren u roku od dvije godine.
,,Potrebno je nekoliko mjeseci da se uvjerimo da mogu poslovati profitabilno, a ubijeđen sam, ako nastave ovim intenzitetom, da će EPCG moći da im da tu garanciju”, kazao je Đukanović.
Nacionalni plan
Mujović je naveo da je u izradi nacionalni energetski klimatski plan, koji je trebalo da bude usvojen još prošle godine, čiji nacrt će dostaviti direktoru Energetske zajednice Arturu Lorkovskom da bi kvantitativno prikazali nemogućnost ostvarenja ciljeva do 2030. godine koji su nametnuti Crnoj Gori.
,,Traženo je da Crna Gora do tada investira najmanje 1,1 milijardu eura u dijelu smanjenja emisije C02. Hoćemo da pokažemo da smo aktivni i da radimo, i očekujemo da Evropska komisija procijeni koliko se mogu umanjiti zahtjevi u skladu sa tim. Moramo da imamo razumijevanja da imamo isti tretman kao ostali, jer je svima ostalima smanjeno, a zašto nama nije ranije smanjeno, pitajte one koji su bili 2023. godine”, kazao je Mujović.
Tim planom predlažu i da godina izlaska iz Termoelektrane Pljevlja bude 2041. i ako to prihvate, kako je naveo Mujović, smatraće to velikim uspjehom.
,,Bila je priča da ćemo imati rok do 2033, ali ja ne želim da budem hazarder, da državu uvedem u stanje energetske nesigurnosti, želim da imamo najmanje 15 godina da izgradimo sve projekte koje smo započeli, pa tek onda da gasimo TE Pljevlja”, kazao je Mujović.
Dodao je da TE Pljevlja, kada je u funkciji, dnevno proizvodi električnu energiju vrijednu 600.000 eura, te da je njena ekološka rekonstrukcija koja slijedi iduće godine opravdana i uz trošak od 60 do 70 miliona eura, jer će se to brzo otplatiti. Mujović je ocijenio da je Crna Gora na dobrom putu da povezivanje sa evropskim tržištem električne energije ostvari tokom 2026, dodajući da se ne može birati momenat, već da postoje tačno određeni „prozori“ u kojima je to povezivanje moguće.
Skladištenje struje
U toku je, kako je najavio Mujović, izrada studije korišćenja sistema za skladištenje struje u Željezari, HE Perućica i Rudniku uglja.
,,To je najbolji način kako možemo dodatno valorizovati potencijal sunca i vjetra, sistem ne trpi ni višak ni manjak energije, ali ako imate kapacitet koji će skladištiti višak, onda ga možete i prodati po visokoj cijeni. Skladišta su najmanje vrijedna kao jedan novi izvor energije”, kazao je Mujović dodajući da su ove lokacije ciljano izabrane zbog priključenja na prenosnu mrežu.
Nada se da će za dvije godine početi konkretni radovi na izgradnji projekta HE Kruševo, ocjenjujući da je riječ o najvećem i najznačajnijem objektu u Crnoj Gori. Mujović je iznio podatke koji, kako navodi, pokazuju da je od njegovog dolaska na čelo resora energetike, broj zaposlenih u svakom energetskom preduzeću makar malo manji, dodajući da je to „odgovor na pitanje da li se ovaj ministar miješa u svoj posao ili mu neko drugi nameće koga i koliko će zaposliti“.
,,U EPCG postoji plan da do 2029. godine svake godine smanjuje za po pet odsto broj zaposlenih”, kazao je Mujović.
Rezultati
Predstavljajući aktivnosti od početka svog mandata, Mujović je ocijenio da je raskid ugovora o koncesiji za Rudnik Brskovo bio test našeg karaktera, „od kakvog smo materijala satkani i kakve ćemo vrijednosti baštiniti“, dodajući da zdravlje građana nema alternativu. Poručio je da su strani investitori dobrodošli, ali samo oni koji poštuju zakone. Istakao je i rješavanje problema sa radnicima koji su blokirali jamu Seoce tražeći ugovore na stalno, što su i ispregovarali sa firmom „Uniprom metali“. Mujović je ukazao da je prije izdvajanja resora rudarstva, prihodovano 5,46 miliona eura koncesione naknade za mineralne sirovine, što je rezultat pojačanih inspekcijskih aktivnosti, čime je prihod za 20 odsto veći nego lani.
Podsjetio je i da je sa Bosnom i Hercegovinom dogovorena godišnja isplata naknade od 828.000 eura opštini Nikšić na račun zemljišta potopljenog Bilećkim jezerom, te da očekuje isplatu prve rate do kraja godine. Pokrenuli su i proceduru da se Crnoj Gori isplati i dug po tom osnovu, imajući u vidu da je 1992. godine obustavljeno plaćanje.
Mujović očekuje da izmještanje toka rijeke Ćehotine, za što je dominantno zadužen Rudnik uglja, bude gotovo do kraja iduće godine, kada očekuje i završetak druge faze toplifikacije Pljevalja. U 2027. godini bi trebalo da bude završen i osmi agregat na HE Perućica, kojim će se snaga povećati na ukupno 365,5 megavata, pa će se mnogo bolje koristiti voda rijeke Zete tokom velikih padavina. Vjetropark Gvozd koji će proizvoditi 50 gigavat sati struje trebalo bi da bude završen za godinu i po, a velika je mogućnost, kako je kazao Mujović, da se gradi i Gvozd 2. M. LEKOVIĆ
Popraviće kvar na dalekovodu uz asitenciju policije
Preporučeno
Direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović kazao je juče da bi kvar zbog pokidanih kablova na Bjelasici trebalo da bude saniran do kraja dana, dodajući da će u ponedjeljak sa policijom krenuti da poprave i kvar na dalekovodu, ističući da im vlasnik parcele, na kojoj je stub, ne dozvoljava pristup.
Tek kada se taj kvar sanira, moći će da se uspostavi napajanje strujom na ovom dijelu.
Ivanović je ukazao da se na više lokacija susrijeću sa opstrukcijama, te da mu djeluje kao da su sudski organi ažurniji kada treba zaštiti pojedinačni, umjesto javnog i interesa kompanije.
Video